Američki izaslanik: Energetska sigurnost Balkana je prioritet nacionalne sigurnosti

Specijalni izaslanik američkog Ministarstva energetike za energetsku integraciju, Joshua Volz, kaže da Washington povećava svoj angažman na Zapadnom Balkanu kako bi ojačao energetsku sigurnost saveznika i smanjio njihovu zavisnost od ruskih izvora energije.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa on ističe da je Rusija kontinuirano koristila energiju kao geopolitičko sredstvo te da Sjedinjene Države nastoji zamijeniti "ruske molekule" drugim izvorima energije kroz proširenje infrastrukture u jugoistočnoj Evropi.

On opisuje energetsku sigurnost kao nacionalnu sigurnost, povezujući je direktno s ekonomskim rastom, investicijama i političkom stabilnošću u regionu.

Za Kosovo, Volz kaže da je veoma važan saveznik i zemlja "kojoj je hitno potrebna modernizacija" energetskog sistema.

"... Kada se tržišni uslovi promijene i poslovno okruženje postane privlačnije za američke energetske investicije, Ministarstvo energetike će biti spremno pomoći u olakšavanju saradnje između američke industrije i industrijskih partnera na Kosovu", kaže on.

RSE: Nekoliko nedavnih inicijativa – podržanih od SAD-a u oblasti energetike – najavljeno je ili razmatrano sa Albanijom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Šta je podstaklo ovo obnovljeno angažovanje SAD-a na Zapadnom Balkanu?

Volz: Prije svega, pokušavamo koristiti energiju i energetske resurse SAD-a kako bismo podržali naše partnere i saveznike širom svijeta, pružajući im bolje mogućnosti i veći pristup energetskoj diversifikaciji i energetskoj sigurnosti.

Zato ova obnovljena angažovanja, kako na nivou međuvladinih sporazuma tako i kroz infrastrukturne projekte, omogućavaju Sjedinjenim Državama da ponude sigurne, pouzdane, pristupačne i održive energetske resurse našim partnerima i saveznicima, koji su ranije bili previše zavisni od izvora i energetskih pravaca koji su negativno uticali na energetsku sigurnost regiona.

Zapadni Balkan je izuzetno važan dio globalne energetske arhitekture i ima veliki investicioni potencijal za američke kompanije i industriju, ali bez sigurnih, pouzdanih i pristupačnih izvora energije investicije u ove ekonomije ne mogu rasti. Zato dajemo prioritet ponovnom angažmanu i jačanju saradnje s našim partnerima na Zapadnom Balkanu.

'Ruske molekule' i američka energetska strategijaRSE: Kako su ovi projekti povezani s globalnim naporima za smanjenje zavisnosti od ruske energije, posebno u regionima poput jugoistočne Evrope?

Volz: Ne možete nekome tražiti da nešto zamijeni ničim. Vidjeli smo ogromnu cijenu koju je Evropa platila zbog prekomjerne zavisnosti od ruskih izvora.

Rusija je kontinuirano bila spremna koristiti energiju kao oružje i sredstvo političkog pritiska. Ne želimo da naši partneri i saveznici nastave trpjeti zbog nedostatka energetskih opcija koje stvara velika zavisnost od Moskve.

Zato nudimo američke energetske resurse kako bismo zamijenili ruske molekule. To je jedan od najvažnijih elemenata strateškog usklađivanja između predsjednika [SAD-a Donalda] Trumpa i predsjednice [Evropske komisije Ursule] von der Leyen. Oboje žele eliminaciju ruske energije iz evropskog energetskog sistema do kraja 2027. godine. To je veoma ambiciozan cilj i zahtijeva mnogo rada.

Zbog toga vidite snažan fokus najviših nivoa američke vlade – Ministarstva energetike, Vijeća za nacionalnu energetsku dominaciju, State Departmenta i drugih institucija – koji koordinirano rade na otvaranju novih trgovinskih pravaca i njihovom ekonomskom osnaživanju, sigurnosti i održivosti, kako bi američka energija mogla doprinijeti stabilnosti i energetskoj sigurnosti Evrope.

Energija kao nacionalna sigurnostRSE: Da li se ove inicijative uglavnom odnose na energetsku sigurnost ili odražavaju i šire strateške i geopolitičke interese SAD-a u regionu?

Volz: To je veoma dobro pitanje. Energetska sigurnost jeste nacionalna sigurnost. Ne pravimo nikakvu razliku između te dvije stvari. Ako nemate energetsku sigurnost, nemate nikakvu sigurnost, jer energija dotiče i podržava sve. Ona je temelj ekonomskog rasta, stvaranja radnih mjesta i izgradnje budžeta koji mogu finansirati odbranu i sigurnost granica.

Dakle, energija je osnova svega što radimo u odnosima s partnerima i saveznicima širom svijeta. Energetska sigurnost je zaista temelj ukupne sigurnosti i svega što iz nje proizlazi.

RSE: Kakve konkretne koristi zemlje regiona mogu očekivati u narednih pet do deset godina?

Volz: Mislim da ćete vidjeti značajan rast stranih direktnih investicija u zemljama koje odluče sarađivati sa Sjedinjenim Državama na svojoj energetskoj sigurnosti i diversifikaciji, jer kompanije znaju da, ako Sjedinjene Države osiguravaju energiju i predstavlja temeljni element ekonomije u tim jurisdikcijama, onda je to nešto pouzdano.

Nikada – ni tokom uragana, prirodnih katastrofa, ratova, sukoba ili zatvaranja Hormuškog moreuza – američki proizvođači nisu propustili isporučiti ugovorene pošiljke.

Ta pouzdanost šalje veoma snažan tržišni signal svima koji sarađuju sa Sjedinjenim Državama u energetskom sektoru da će ti resursi biti zagarantovani i da će investicije biti podržane energetskim lancem snabdijevanja koji je održiv, pristupačan i siguran.

Kao rezultat toga, doći će do velikog rasta stranih direktnih investicija u tim zemljama. Takođe će porasti sposobnost donošenja boljih odluka u oblasti energetske sigurnosti zahvaljujući diversifikaciji i bližim odnosima s američkom industrijom. Te ekonomske i trgovinske veze jačat će ne samo u energetskom sektoru nego i mnogo šire.

Energetska sigurnost naspram zelene tranzicijeRSE: Kao što ste ranije spomenuli, EU želi da region smanji zavisnost od ruskog gasa, ali istovremeno gura naprijed dekarbonizaciju i izrazila je zabrinutost zbog transparentnosti i tržišnih pravila u nekim projektima, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Kako gledate na te zabrinutosti?

Volz: Mislim da se kod tih zabrinutosti moraju uzeti u obzir osnovni principi. A glavni princip je da prvo morate osigurati energiju prije nego što počnete donositi odluke o energiji.

Trenutno se Zapadni Balkan i centralna i istočna Evropa suočavaju s izborom između nesigurnih energetskih izvora koji se koriste kao sredstvo političkog pritiska i predstavljaju osnovu njihovih ekonomija, te pouzdanih energetskih izvora koji nude partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i mogućnosti za ekonomski rast i finansiranje potrebnih troškova odbrane – posebno u kontekstu sukoba poput rata u Ukrajini tokom posljednje četiri godine.

Za nas je to izbor između obilnog energetskog sistema ili sistema koji pati od nedostatka resursa. Ako pogledate ekonomsku i industrijsku kontrakciju koja se dogodila kao posljedica nekih energetskih politika koje su slijedili naši evropski partneri, ne vjerujem da je to nešto čime su zadovoljni partneri u tim ekonomijama.

Niko ne želi ekonomski pad ili industrijsku kontrakciju, a neke dosadašnje politike koje su pokušavale eliminisati ključne dijelove energetskog sistema dovele su do tih rezultata.

Nadam se da će naši evropski partneri i saveznici to uzeti u obzir dok preispituju i reorganizuju svoj energetski sistem prema pouzdanijim, sigurnijim i pristupačnijim partnerima.

RSE: Da li su ovi energetski projekti na Zapadnom Balkanu – podržani od SAD-a – u suprotnosti s pravilima EU i ciljevima zelene tranzicije?

Volz: Veoma blisko sarađujemo s našim partnerima u Briselu kako bismo osigurali da tržišna dinamika unutar i izvan granica EU bude usklađena, budući da neke zemlje Zapadnog Balkana još nisu članice EU. Mnoge od njih imaju aspiracije za članstvo, ali neke još nisu unutar Unije.

Ipak, sarađujemo s partnerima u Briselu kako bismo osigurali da tržišni uslovi olakšaju širenje energetskih koridora i pravaca, kao i sposobnost američkih energetskih resursa da podrže ekonomije i energetsku sigurnost iz razloga koje dijelimo s evropskim partnerima i saveznicima.

Vidjeli smo značajan napredak u [infrastrukturi] Vertikalnog koridora prema usklađivanju pravila i podršci kombinovanim proizvodima, što omogućava dugoročne ekonomske odluke i stvara osnovu za te mogućnosti.

Zato blisko sarađujemo s kolegama u Briselu kako bismo osigurali da tržišna struktura bude odgovarajuća za podršku tim ciljevima.

Investicije zavise od tržišnih uslovaRSE: Sada bih prešao na Kosovo. Trenutno Kosovo nema infrastrukturu za prirodni gas i nije direktno dio ovih inicijativa. Gdje se Kosovo nalazi u regionalnoj energetskoj strategiji SAD-a?

Volz: Kosovo je veoma važan partner i saveznik, a Sjedinjene Države bile su prve koje su priznale nezavisnost Kosova. Nastavljamo dodatno jačati naš odnos s partnerima u Prištini, a tamošnje ekonomske mogućnosti su značajne.

Energetski sistem na Kosovu hitno treba modernizaciju i predstavlja veliku priliku za američku industriju i tehnologiju da uđu, modernizuju ga, povećaju njegovu proizvodnju i efikasnost te na taj način pomognu podsticanju ekonomskog rasta na Kosovu.

RSE: Postoje li razgovori ili planovi koji bi mogli povezati Kosovo s regionalnom gasnom infrastrukturom, direktno ili indirektno?

Volz: To je dio širih razgovora koji se vode i koje olakšava povećanje snabdijevanja američkim energetskim resursima kroz različite koridore u Evropi.

To uključuje Vertikalni koridor, koji ima ulazne tačke u Grčkoj, kao i nekoliko plutajućih terminala za prirodni gas, uključujući onaj na ostrvu Krku u Hrvatskoj i nova interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

To predstavlja veliki korak naprijed u stvaranju pravaca i arterija koje će omogućiti da američki prirodni gas stigne do zemalja poput Kosova.

To je neophodan prvi korak, ali svakako ne i posljednji. Naš cilj je da američki energetski resursi stignu do svih naših partnera i saveznika koji su zainteresovani za dugoročnu energetsku saradnju s američkom industrijom i Sjedinjenim Državama.

RSE: Dakle, da li se Kosovo vidi kao održivo i privlačno tržište za buduće energetske projekte i šta bi trebalo poboljšati kako bi privuklo veće investicije?

Volz: Što se tiče energije, mislim da je Kosovo nesumnjivo tržište spremno za investicije, puno mogućnosti i u potrebi za modernizacijom.

Za privlačenje većih investicija potrebno je stvoriti više podsticaja za ulaganja američkog privatnog sektora i međunarodnog finansiranja u Kosovo. To su pitanja kojima se vrlo ozbiljno bave moje kolege u Ministarstvu trgovine, Ministarstvu finansija i State Departmentu.

Ako i kada se tržišni uslovi promijene i poslovno okruženje postane privlačnije za američke energetske investicije, Ministarstvo energetike će biti spremno pomoći u olakšavanju saradnje između američke industrije i industrijskih partnera na Kosovu.

RSE: Postoji li neka formalna ili neformalna povezanost između američkih zvaničnika i privatnih kompanija uključenih u ove projekte?

Volz: Da, postoji. Brojne američke kompanije već posluju i ulažu značajna sredstva u energetsku infrastrukturu i uvoz američkog tečnog prirodnog gasa na Zapadnom Balkanu.

Jedna američka kompanija, koju ste mogli vidjeti uključenu u zakonodavstvo kao razvijača Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, usko sarađuje s nama kako bi olakšala i ubrzala ovaj projekat.

Takođe, mnoge druge velike američke kompanije izrazile su interes za učešće u ovim investicionim mogućnostima, naglašavajući da je Zapadni Balkan tržište spremno za investicije.

Prema njihovom mišljenju, politike i regulative koje olakšavaju taj proces ključne su za privlačenje što većeg broja stranih direktnih investicija i za transformaciju energetskih sistema u jače, održivije, sigurnije i pristupačnije sisteme, uz podsticanje ekonomskog rasta i prosperiteta u tim zemljama.