Veća kontrola i brži rezultati: Zašto bi oktobarski izbori u BiH mogli biti drukčiji od prethodnih?

Manje od 24 sata dijeli Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine od najavljenog raspisivanja parlamentarnih izbora u zemlji 4. oktobra, a da nije potpisan ugovor o dobavljaču opreme za ove izbore.
Upravo nabava opreme za digitalnu identifikaciju birača, skeniranje listića i videonadzor koji bi se trebali koristiti na svih 4.500 biračkih mjesta, najveća je novina ovogodišnjih izbora koja bi trebala omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces.
Na tenderu za izbor dobavljača opreme za izbore, koja uključuje i izradu glasačkih listića, transport, skladištenje i obuku članova izbornih komisija, Centralna izborna komisija BiH je izabrala američku kompaniju Smartmatic čija ponuda je vrijedila oko 38 milijuna eura.
"Ugovor sa Smartmaticom nije još uvijek potpisan. Ne mogu reći kad će biti potpisan ni hoće li sve biti spremno do oktobra", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maksida Pirić, glasnogovornica Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Rok za isporuku je 139 dana, a izbori se po zakonu raspisuju 150 dana prije izbornog dana.
CIK BiH je odbacio ponude tri druge firme ili kao preskupe ili kao nerealno jeftine, što je Ured za razmatranje žalbi BiH potvrdio 30. aprila ove godine.
Obavezu uvođenja biometrijskih čitača, skenera listića i videonadzora uveo je visoki predstavnik (OHR) međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt u martu 2024. godine nametnuvši izmjene Izbornog zakona BiH koristeći tzv. Bonnske ovlasti, nakon što se o tome godinama nisu mogle dogovoriti političke stranke.
Na oktobarskim izborima će oko tri milijuna birača, koliko ih je bilo u biračkom spisku na lokalnih izborima 2024. godine, birati tri člana Predsjedništva BiH, te 512 zastupnika u jednoj državnoj, dvije entitetske, te deset kantonalnih skupština. Nakon toga će izabrani zastupnici neizravno birati još 123 delegata u tri gornja parlamentarna doma naroda.
Što donose 'nove' tehnologije?Ako se instalira ova oprema, birači će na biralištu davati lični dokument, član biračkog odbora će koristiti uređaj za identifikaciju dokumenta, potom provjeravati je li osoba na biračkom spisku te uzimati njezin otisak prsta.
Sistem će označiti birača da je glasovao, a birač će dobiti papirni birački listić s kodom na kojem su imena stranaka i kandidata. Glasovanje i dalje ostaje ručno, anonimnim označavanjem vlastitog izbora i stavljanjem listića u optički skener i kutiju. Tako će postojati i digitalni i fizički zapis.
Cijeli izborni proces bi nadgledale i videokamere.
Uređaj će nakon zatvaranja biračkog mjesta automatski generirati rezultate koji će se slati na server državne izborne komisije.
Listići će se i fizički brojati i moći će se usporediti s digitalnim rezultatima.
Kakva su iskustva?Izbori 2022. godine u BiH provedeni su na način da su birački odbori ručno provodili identifikaciju birača i prebrojavali glasove.
Nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH 2024. godine na lokalnim izborima te godine proveden je pilot-projekt uvođenja digitalizacije.
Ljiljana Stevanović, predsjednica Lokalne izborne komisije u Srebrenici u istočnoj Bosni, kaže da su u oktobru 2024. godine imali čitače otisaka prstiju na dva biračka mjesta, ali i probleme.
"Nama su problem teren i loš internet, pa se dešavalo da sistem 'zaštopa'. Mislim da sad imamo kratak period do oktobra. Prošli put smo, takođe, bili ograničeni vremenom i jedva smo našli operatere za te aparate. Oni su prošli bukvalno jednu obuku i došli su na biračko mjesto. Dosta ih je odustalo, jer im je bilo komplikovano, a posao je odgovoran", kazala je Stevanović za RSE.
Iz Koalicije nevladinih organizacija Pod lupom, koja nadgleda izbore u BiH, upozoravaju da uspjeh novih tehnologija neće ovisiti samo o opremi, nego i o obuci osoblja i povjerenju javnosti. Ipak, vjeruju da će sistem za koji se zalažu već deset godina biti spreman do oktobra.
"Na 98 posto biračkih mjesta koja smo posmatrali tokom pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine nije bilo izazova u implementaciji. Nove tehnologije sprečavaju dokazane izborne prevare", kaže Dario Jovanović iz koalicije Pod lupom.
On kaže da "ima dovoljno vremena" za implementaciju, jer su se svi ponuđači obvezali da će u roku proizvesti i instalirati opremu, prilagoditi je za izbore u BiH, dizajnirati, isprintati i isporučiti glasačke listiće, transportirati i uskladištiti opremu.

"Dobavljač će provesti sve, uključujući i edukaciju članova lokalnih izbornih komisija", kaže Jovanović za RSE.
Što očekuju stranke?Radovan Kovačević iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata kaže da ova stranka nema ništa protiv modernizacije izbornog procesa, ali da je njegova stranka protiv toga što se, kako kaže, "u sve umiješao, neizabrani stranac Schmidt" koji je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH.
"Uprkos svemu, mi smo sigurni u to da će volja naroda birati našu politiku", kazao je Kovačević za RSE.
Nebojša Vukanović, predsjednik opozicijske Liste za Pravdu i red i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže za RSE da su lokalni izbori pokazali da "tamo gdje su bili čitači otisaka prstiju izbori su bili pošteniji".
"Neće biti glasanja bez dokumenata, neće se moći glasati više puta, neće se moći glasati s tuđim dokumentima, neće se moći 'trpati' listići nakon zatvaranja birališta, neće se moći grubo prepravljati zapisnici i unositi podaci u bazu, kao što je dokazalo kontrolno brojanje 2022. godine. Pored elektronskog bit će i ručno brojanje. Vjerujem da će i više izaći birača jer će i oni imati više motiva, a to je naš najvažniji cilj", kazao je Vukanović za RSE.
Slaven Raguž, predsjednik opozicijske Hrvatske republikanske stranke i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, smatra da će "biti teže izvoditi izborne malverzacije", ali da "sumnja da će ih u potpunosti otkloniti".
"Ja odgovorno tvrdim da su izbori 2022. bili najkorumpiraniji od prvih višestranačkih izbora 1990. Da smo 2022. imali biometriju, situacija bi bila puno drukčija", kazao je Raguž za RSE.
Što nakon izbora?Unatoč planiranoj modernizaciji, ustavni okvir BiH, uključujući izbor tročlanog Predsjedništva i 13 parlamenata na tri nivoa koji imaju različite ustavne nadležnosti, ostaje nepromijenjen.
BiH ima i izbore nakon izboraNakon izravnih izbora za 512 zastupnika i konstituiranja 13 parlamenata na tri nivoa, dvije entitetske skupštine će neizravno birati 15 delegata u državnom Domu naroda, po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba kao "konstitutivnih naroda".
Kantonalne skupštine će direktno birati 80 delegata u Dom naroda Federacije BiH, po 23 iz konstitutivnih naroda te 11 "Ostalih".
Narodna skupština Republike Srpske će birati 28 delegata u Vijeće naroda RS-a, po osam Bošnjaka, Hrvata i Srba te četiri "Ostala". Ako nema dovoljno poslanika u NSRS iz nekog naroda, nedostajuće delegate biraju općinski ili gradski odbornici-elektori iz tog naroda.
Nakon toga slijede pregovori o parlamentarnim većinama koje odlučuju o sastavu 13 vlada s ukupno 136 ministara, uz dodatnih 11 zamjenika na državnom nivou.

To znači da će se izbori i dalje odvijati u složenom institucionalnom sistemu koji je i Europski sud za ljudska prava iz Strasbourga ocijenio diskriminatornim zbog ustavom propisanih etničkih kvota koje su potrebne i za formiranje vladajućih većina.
Dosadašnja iskustva pokazuju da formiranje vlasti u BiH traje mjesecima.
Nakon izbora u oktobru 2018. godine nova vlast u Federaciji BiH nije ni formirana zbog izostanka političkog dogovora i nepostojanja mehanizma raspisivanja vanrednih izbora.