Američki energetski pritisak na Zapadnom Balkanu izaziva tenzije s Briselom

Otkako je američki predsjednik Donald Trump prošle godine preuzeo dužnost, Washington i Brisel su se sukobili oko trgovine, podrške Ukrajini i vojne potrošnje. Sada je tu novo bojno polje: Zapadni Balkan.

Jedinstveno pozicionirane na raskrsnici interesa EU i SAD-a, kao i ruskog i kineskog uticaja, zemlje regiona privukle su pažnju svjetskih supersila, pokrećući utrku za iskorištavanje njihovog rastućeg značaja, ranjivosti i slabih ekonomija.

Nigdje to nije više vidljivo nego u nedavnim ulaganjima američkih investitora u energetske projekte u Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zemljama koje nastoje da okončaju svoju zavisnost od ruskih isporuka.

"Predsjednik Trump otvara novu eru saradnje sa južnom, te centralnom i istočnom Evropom," rekao je američki ministar energetike Chris Wright novinarima na poslovnom forumu Inicijative tri mora u Dubrovniku u Hrvatskoj.

Sukob agendi bio je naglašen prošle sedmice kada su Sjedinjene Američke Države napravile najveću javnu investiciju u posljednjih nekoliko godina na Zapadnom Balkanu, potpisivanjem nekoliko sporazuma o izvozu plina i razvoju umjetne inteligencije u Albaniji, Bosni i Hrvatskoj vrijednih nekoliko milijardi.

Centralni dio je projekat plinovoda Južna interkonekcija vrijedan 1,5 milijardi dolara između Bosne i Hrvatske, koji povezuje BiH sa hrvatskim terminalom za ukapljeni prirodni plin na ostrvu Krk i sa širom evropskom mrežom plinovoda.

"Prepoznato je da je ovo ponovo regija sa visokim ulogom i što više preuveličavate najave, to više izazivate protivljenje, iz Moskve, iz Pekinga, čak i iz dijelova Evrope," rekao je za RSE jedan pomoćnik u Kongresu upoznat s razgovorima.

"Strategija je da se kapital i projekti pokreću brže nego što politika može da reaguje. Ako sve predstavite kao geopolitičko nadmetanje, usporavate to. Ako ga nazovete investicijama i infrastrukturom, ide brže,” dodao je drugi pomoćnik.

Snovi o plinovoduBosni i Hercegovini, jednoj od najsiromašnijih zemalja u Evropi, potrebno je da se stvari pokrenu čim prije.

Trenutno je u potpunosti zavisna od ruskih fosilnih goriva koja se uvoze putem Turskog toka.

Ključno je da je terminal na Krku glavni kanal za američki ukapljeni prirodni plin (LNG) ka evropskom kontinentu, a sporazum, koji su supotpisale Sjedinjene Američke Države, osigurat će da još više američke energije stigne u regiju.

Čini se da se balkanske zemlje okreću Sjedinjenim Državama nakon godina neuspjeha da osiguraju finansiranje koje im je potrebno iz Evrope.

"Nizak nivo investicija dugo je opterećivao Balkan," kaže David J. Kostelancik, viši saradnik u Programu za demokratsku otpornost pri Centru za analizu evropske politike (CEPA), koji kaže da "energetska sigurnost u jugoistočnoj Evropi više nije periferno ekonomsko pitanje, to je ključno pitanje nacionalne sigurnosti SAD-a."

"Fokusiranjem diplomatskog angažmana i olakšavanjem finansiranja…SAD mogu povećati ulaganja u energetski sektor koji povećava konkurentnost i osigurava sigurnost, uključujući cyber sigurnost i mehanizme provjere investicija koji otkrivaju pokušaje zlonamjernih aktera da steknu uticaj."

I Brisel i Washington podržavaju odvajanje Balkana od ruske energetske zavisnosti. Ali energetska politika sada prelazi u utrku za uticaj, suprotstavljajući dvije prijestolnice jednu drugoj.

Kako bi otvorila put za sporazum o plinovodu, Bosna je izmijenila zakonodavstvo kako bi imenovala privatnu američku kompaniju, AAFS Infrastructure and Energy, kao glavnog investitora i operatera.

Prema podacima o kompaniji i projektu, direktor AAFS je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je potpredsjednik Joseph Flynn brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a Michaela Flynna.

Novi zakon značio je da nema otvorenog procesa tendera, što je razljutilo Brisel i navelo Transparency International da upozori na “opasan presedan” koji se postavlja.

U pismu od 13. aprila, ambasador EU u Sarajevu, Luigi Soreca, upozorio je da zakonodavstvo usvojeno posebno za projekt plinovoda (lex specialis) može ugroziti pristup Bosne evropskom energetskom tržištu, kao i oko milijardu eura finansiranja u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan.

BiH je dio Energetske zajednice Brisela, koja svoje zakone u ovoj oblasti proširuje na zemlje kandidate za članstvo u EU u regionu. Iako je Sarajevo kandidat za članstvo u EU od 2022. godine, nema naznaka da će uskoro pristupiti Uniji, a Brisel često ukazuje na nedostatak unutrašnjih reformi.

Zvaničnici u Bosni također kažu da njihov sporazum s američkim investitorima dolazi kao pokušaj da se pomogne približavanju cilju same Unije da obustavi sav uvoz ruske energije do 1. januara 2028. godine.

To je ogroman zadatak za Bosnu, koja nema vlastitu proizvodnju plina i u potpunosti je zavisna od Rusije, koja joj godišnje isporučuje 225 miliona kubnih metara plina.

S obzirom na to da članstvo u EU izgleda daleko, čini se da je Bosna odlučila ignorisati upozorenje Evrope da “pažljivo razmotri svoje obaveze” prilikom potpisivanja ugovora o energetskim projektima, te nastavi s američkim investicijama.

Bosna se čak pridružila američkoj inicijativi za jačanje energetske opskrbe regiona, a ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković rekao je za RSE da je to “ekonomski značajno za zemlju.”

"Ovaj dio Evrope vraća se zdravom razumu, put ka prosperitetu je više, a ne manje energije," rekao je Wright.

Ekonomski interes SAD-a u regionu dodatno je podstaknut usvajanjem "Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana," u Kongresu u februaru, koji, između ostalog, obavezuje Sjedinjene Američke Države na pojačavanje ekonomske saradnje.

Prošle sedmice, glavni grad Kosova, Priština, bio je domaćin Konferencije američkih investitora s ciljem privlačenja američkih kompanija da ulažu u brojne projekte, poput nove autobuske stanice i bolnice u gradu, izgradnje obilaznice i više objekata sportske infrastrukture.

Američka investiciona grupa Pantheon Atlas potpisala je pismo namjere sa lokalnim partnerom Končar Group o izgradnji centra za razvoj umjetne inteligencije i data centra u centralnoj Hrvatskoj naredne godine, vrijednog 58 milijardi dolara, s planiranim kapacitetom električne energije od jedne milijarde gigavata.

U međuvremenu u Tirani, Albanija je potpisala dvadesetogodišnji okvirni sporazum o uvozu američkog LNG-a vrijedan šest milijardi dolara, povezujući lokalnog energetskog dobavljača Albgaz s američkom firmom Venture Global i grčkom kompanijom Aktor.

Zvaničnici koji su govorili pod uslovom anonimnosti rekli su da se očekuje još najava, iako nisu dati detalji.

Dodali su da, iako je trenutni fokus na Albaniji, Bosni i Hrvatskoj, postoji snažan osjećaj da je ova nova politika zamišljena kao regionalna.

Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora vide se kao logični sljedeći koraci ako početni projekti uspiju, posebno dok Washington nastoji izgraditi integriraniji energetski i digitalni koridor širom Zapadnog Balkana.