Može li BiH mijenjati zakon da bi procesuirala ruske dobrovoljce sa dvojnim državljanstvom?

Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio optužnicu protiv Darija Ristića, državljanina BiH koji se priključio ruskoj vojsci nakon sticanja ruskog državljanstva, Tužilaštvo BiH najavilo je mogućnost izmjena zakona za ovakve slučajeve.

Iz državnog tužilaštva nisu precizirali kako i kojim zakonskim rješenjima bi se vršile izmjene, ali su rekli da je održan kolegij u ovoj instituciji gdje je zaključeno da se ministarstva pravde, sigurnosti, civilnih poslova, prometa i komunikacija na nivou BiH, upoznaju s praksom Suda BiH u predmetu Ristić.

Rečeno je da će im se predložiti da razmotre i eventualne izmjene relevantnih zakonskih rješenja, kako bi se spriječio odlazak državljana BiH na strana ratišta.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, deseci bh. državljana su se pridružili ruskoj vojsci, a dio je dobio i državljanstvo, što je otežalo napore tužilaštva, jer više ne mogu biti optuženi za pridruživanje stranoj paravojnoj formaciji, budući da, pravno, služe u oružanim snagama svoje zemlje zbog strateške upotrebe dvojnog državljanstva.

Pravni stručnjaci ističu da ne postoje zakonska rješenja kojima se može spriječiti građanima BiH sa dvojnim državljanstvom da učestvuju na ratištima ili služe vojsku u zemljama u kojima su državljanstvo legalno stekli.

Pravni okvir za procesuiranje stranih boraca u Bosni i Hercegovini zasnovan je na članu 162b Krivičnog zakona, koji kriminalizira formiranje, regrutaciju i učešće u stranim vojnim ili paravojnim formacijama.

Prema Krivičnom zakonu BiH svako pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj je kažnjivo, osim u slučaju kad osoba na legalan način dobije državljanstvo te zemlje.

Za krivično djelo pridruživanje stranim paravojnim i vojnim jedinicama Krivični zakon BiH predviđa kazne, u ovisnosti o kvalifikacijama, od tri mjeseca do deset godina zatvora.

Rusija je ubrzanu dodjelu državljanstva stranim borcima uvela u septembru 2022, nekoliko mjeseci nakon početka invazije na Ukrajinu

Ukrajinski front dozvoljen osobama s dvojnim državljanstvomIz Suda BiH nisu željeli komentarisati za Radio Slobodna Evropa najave tužilaštva o mogućim izmjenama zakona. U obrazloženju presude u slučaju Ristić, koju su proslijedili RSE, potvrđuju nepostojanje krivičnog djela, jer je Ristić imao državljanstvo Rusije tokom učešća u ratu.

Dario Ristić iz Modriče se pridružio ruskoj vojsci u novembru 2023. godine, što je krivično djelo prema zakonima u BiH, ali je prije stupanja u rusku vojsku dobio državljanstvo Rusije. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ga je teretilo zbog pridruživanja stranoj vojsci i učešća na stranom ratištu, ali je Sud BiH odbacio optužnicu.

Iz Suda BiH za Radio Slobodna Evropa su dostavili obrazloženje presude u kojoj navode razloge za odbacivanje tužbe.

"Kako to iz činjeničnog opisa optužnice i dokaza dostavljenih uz optužnicu proizlazi, osumnjičeni Dario Ristić priključio se regularnoj vojsci Ruske Federacije, kao državljanin Ruske Federacije, te samim time nije ostvario bitna obilježja krivičnog djela protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama iz člana 162b. stav 2. KZBiH", navodi se u obrazloženju presude Suda BiH.

Iako je Ristićeva odbrana za Radio Slobodna Evropa ranije više puta rekla da planira sporazumno priznati krivicu za krivično djelo pridruživanje stranim vojnim formacijama, njegov advokat Rade Ćulibrk, kaže da u ovom slučaju nema krivičnog djela.

On je za Radio Slobodna Evropa rekao da krivični Zakon BiH jasno predviđa da "nedozvoljeno služenje u stranim oružanim formacijama, čini državljanin Bosne i Hercegovine koji služi u vojsci druge države", ali da u situaciji u kojoj državljanin BiH ima državljanstvo te države u kojoj služi, nema krivičnog djela, zbog čega je Sud odbacio optužnicu.

"Znači u momentu zaključivanja ugora sa Vojskom Ruske Federacije, on je već bio državljanin i Rusije i Bosne i Hercegovine. A pošto je državljanin i Rusije, znači ne služi u stranoj vojsci. Kao što ne bi Ruska Federacija mogla da protiv njega vodi postupak za služenje u Vojsci Bosne i Hercegovine", poručuje Ćulibrk.

Branko Perić, bivši sudija Suda BiH kaže da u ovakvim slučajevima nema osnovnog elementa krivičnog djela.

"Dakle, primila ga je Rusija u državljanstvo, dala mu privilegije, kao što drugi ljudi dobiju naše državljanstvo, Bosne i Hercegovine. Dakle, nemam toga elementa stranog ratišta", ističe Perić za RSE.

Istovremeno, bivši državni tužilac Dubravko Čampara, koji je godinama radio na procesuiranju boraca sa stranih ratišta, kaže da BiH ne može inkriminirati bilo koga ko ima državljanstvo države u kojoj je nastao neki sukob i koji se pridruži.

"Mi smo, recimo, imali čovjeka koji je državljanin BiH i Izraela, a u Izraelu je obavezan vojni rok za svakoga. Tako da, imali smo informacije da čovjek je pristupio Izraelskoj armiji i tamo je bio u nekim vojnim jedinicama i s obzirom na to da se tamo stalno događaju neki sukobi i on je učestvovao u tome, ali mi nismo procesuirali", kaže Čampara za RSE.

Da li su moguće izmjene zakona?Izmjene i dopune zakona na nivou BiH mogu predložiti Savjet ministara BiH, svaki poslanik ili delegat Parlamentarne skupštine BiH, te Predsjedništvo BiH. O prijedlogu odlučuje Parlamentarna skupština BiH (Predstavnički dom i Dom naroda), usvajanjem u oba doma. Potom zakon proglašava Predsjedništvo BiH i objavljuje se u Službenom glasniku BiH.

Krivično djelo odlaska na strana ratišta uvedeno je izmjenama Krivičnog zakona BiH 2014. godine (član 162b), primarno kao odgovor na odlaske građana BiH u Siriju i Irak.

Do danas su, uglavnom, procesuirani povratnici povezani s odlascima u Siriju i Irak, odnosno terorističkim grupama kojima su se tamo pridruživali. Radi se o desecima presuda, uključujući i organizatore i pomagače, dok se odlasci u Ukrajini gotovo nikako nisu procesuirali.

Pravni stručnjaci upozoravaju da je teško mijenjati zakone na način koji bi spriječio ovakve slučajeve, a da se pritom ne krše drugi zakoni ili međunarodne konvencije i sporazumi.

"Oni mogu ići na izmjenu zakonu o državljanstvu, pa da automatski gubi državljanstvo, pa onda se i gubi nadležnost sudova Bosne i Hercegovine", smatra Ćulibrk.

Bivši sudija Perić kaže da eventualne izmjene zakona za državljane sa dvojim državljanstvom koji odlaze na druga ratišta, ne bi trebalo biti predmet krivičnog zakonodavstva.

"To bi trebalo biti predmet odredbi administrativnog prava, odnosno odredbi Zakona o državljanstvu. Država, ako misli da to treba sankcionisati, onda bi trebalo da to predvidi kao razlog za oduzimanje državljanstva", smatra Perić, dodajući da se radi o „povredi suvereniteta ugleda države Bosne i Hercegovine“.

"Ako ti nije stalo do države Bosne i Hercegovine i ideš da ratuješ za neku drugu državu, što bi bio državljanin Bosne i Hercegovine i uživao privilegije države Bosne i Hercegovine", zaključuje Perić.

Čampara je mišljenja da se dvojno državljanstvo ne može zabraniti, pa tako ni odlazak na ratišta ili služenje vojnog roka u tim zemljama, te da je to pravno neizvodivo i gotovo nemoguće.

"To ne može biti inkriminacija, ili eventualno neka administrativna zabrana, po bilo koju cijenu. Ja mislim da su sve ustavne odredbe u korist pojedinca. Ustavna prava su zagarantovana i Evropskom konvencijom i Ustavom BiH. Ja ne vidim način kako bi se to moglo zabraniti", kaže on.

Nisu svi na ukrajinskom ratištu dobili državljanstvaBosna i Hercegovina nema spisak svojih državljana koji se nalaze na ukrajinskom ratištu, niti ima zvanične podatke o tome.

Podaci do kojih je došao Radio Slobodna Evropa u saradnji sa ukrajinskim institucijama i agencijama, te sopstvenim istraživanjima, pokazuje da je najmanje 20 bh. državljana koji učestvuju u ratu u Ukrajini.

Za razliku od Ristića, neki od bh. državljana nisu dobili državljanstva prije odlaska na front u redovima ruske armije.

Među njima je Selver Hrustić koji je ratovao za rusku vojsku, nakon čega ga je zarobila Ukrajina. Ukoliko ta zemlja odluči, on bi mogao biti vraćen u BiH i procesuiran po osnovu Krivičnog zakona BiH za krivično djelo pridruživanje stranim vojskama.

Prema službenim potvrdama koje su izdale ruske vojne službe, rusko državljanstvo nije imao ni Mario Kuzmanović, bivši vojnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koji je nestao u decembru 2024. na ratištu u Ukrajini, gdje se borio na strani ruske armije.

Prema informacijama iz Rusije, iz januara ove godine, Kuzmanović se smatra mrtvim, ali detalji o njegovoj smrti i tijelu nisu poznati.

Pored Ristića, jedini procesuirani slučaj odlaska u Ukrajinu bio je Gavrilo Stević, optužen za nezakonito pridruživanje stranim paravojnim formacijama. Na ukrajinskom frontu on je bio od 2014. tokom rata Ukrajine i separatističkih snaga Luganska i Donjecka.

Šest godina kasnije je oslobođen optužbi pred Sudom BiH zbog nedostatka dokaza o učešću u vojnim dejstvima na strani ruskih separatista.

Nepoznat broj bh. građana sa dvojnim državljanstvomBiH nema zvaničnu evidenciju o broju državljana koji imaju dvojno državljanstvo.

Država nema način da prati kada njeni državljani dobiju drugo državljanstvo u zemljama sa kojima nema dogovor. Takvi sporazumi postoje samo sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.

Strane države nisu dužne obavještavati BiH, a mnogi državljani imaju dvojno državljanstvo po porijeklu, bez ikakve nove registracije u BiH.

Procjene medija i nevladinih organizacija su da između 1,3 i 1,6 miliona državljana BiH ima dvojno državljanstvo, što je između 35 i 45 odsto od ukupnog broja državljana BiH u svijetu.