Trump najavio mogući nastavak mirovnih pregovora dok SAD blokiraju iransku pomorsku trgovinu

Predsjednik SAD-a Donald Trump sugerisao je da bi mirovni razgovori s Iranom mogli biti nastavljeni za dan ili dva, dok američka vojska blokira pomorsku trgovinu te zemlje u nastojanju da natjera Teheran za pregovarački sto.

Trump je naredio uvođenje pomorske blokade usmjerene na brodove koji plove ka iranskim lukama ili iz njih nakon što mirovni razgovori između SAD-a i Irana, održani 11. i 12. aprila u Islamabadu, nisu rezultirali sporazumom o okončanju rata, koji je počeo američkim i izraelskim zračnim napadima na Iran 28. februara.

U komentarima za New York Post 14. aprila, Trump je naznačio da bi se pregovarači mogli ponovo sastati u narednim danima.

"Zaista bi trebalo da ostanete tamo, jer bi se nešto moglo dogoditi u naredna dva dana i skloniji smo da idemo tamo nego na neku drugu lokaciju", citirao je Post Trumpovu izjavu u teksta iz Islamabada.

Vrijeme ističe za dvosedmično primirje koje su Sjedinjene Države i Iran dogovorili 7. aprila, a Trump je kasnije u intervjuu rekao da nema planove da produži taj dogovor.

"Može se završiti na bilo koji način, ali mislim da je dogovor poželjniji jer tada oni mogu da se obnove", rekao je Trump u intervjuu za ABC News novinaru Jonathan Karl.

Navodi se da Pakistan nastoji da posreduje u novoj rundi razgovora, dok je potpredsjednik SAD-a JD Vance, koji je predvodio američku delegaciju u prvoj rundi, otvorio mogućnost daljih sastanaka, rekavši da je tokom razgovora 11. i 12. aprila ostvaren "značajan napredak".

"Lopta je sada na iranskoj strani", rekao je Vance, dodajući da su nesuglasice oko iranskog nuklearnog programa na kraju dovele do toga da pregovori završe bez sporazuma.

Kasnije, na jednom događaju u američkoj saveznoj državi Georgiji, Vance je rekao da Trump želi postići "veliki dogovor" s Iranom, ali da između dvije zemlje postoji veliko nepovjerenje.

Iranski predsjednik Masud Pezeshkian optužio je Vašington za neuspjeh razgovora, ali je istovremeno rekao da je "diplomatija preferirani put za rješavanje sporova".

Jedno od najspornijih pitanja bilo je efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza, ključnog plovnog puta kojim je prije početka rata prolazilo oko jedne petine svjetskih isporuka nafte i gasa. Nakon što su razgovori u Islamabadu završeni bez dogovora, Trump je objavio da SAD uvode blokadu brodova koji plove ka Iranu ili iz njega.

Američka Centralna komanda (CENTCOM), nadležna za operacije u regionu, saopštila je u objavi na platformi X da tokom prvih 24 sata nijedan brod nije uspio da prođe američku blokadu te da je šest trgovačkih plovila postupilo po nalozima američkih snaga i okrenulo se nazad kako bi se vratilo u iransku luku u Omanskom zaljevu.

"Blokada iranskih luka u potpunosti je sprovedena, dok američke snage održavaju pomorsku nadmoć na Bliskom istoku", naveo je komandant CENTCOM-a Brad Cooper u objavi na X kasno 14. aprila. "Za manje od 36 sati od uvođenja blokade, američke snage su u potpunosti zaustavile ekonomsku trgovinu morskim putem ka Iranu i iz Irana."

Istovremeno, podaci servisa za praćenje plovidbe ukazuju da su najmanje četiri broda, od kojih su dva prethodno pristajala u iranskim lukama, prošla ili su prolazila kroz Hormuški moreuz, širok oko 30 kilometara, u satima nakon što je blokada stupila na snagu 13. aprila u 10 sati po istočnom američkom vremenu (14 sati po univerzalnom vremenu).

Prema navodima novinske agencije AFP, pozivajući se na podatke kompanije Kpler, brod pod liberijskom zastavom koji je dopremio kukuruz u iransku luku Bandar Imam Khomeini prošao je pored iranskog ostrva Larak u moreuzu nekoliko sati kasnije. U približno isto vrijeme, tanker pod zastavom Komora, koji je prevozio metanol i napustio iransku luku Bušehr 31. marta, izašao je iz moreuza.

Reuters je, takođe se pozivajući na podatke servisa za praćenje, odvojeno izvijestio da tri plovila povezana s Iranom koja su prošla kroz moreuz nisu bila na putu ka iranskim lukama i da stoga nisu bila obuhvaćena blokadom. Dva od ta tri broda nalaze se pod američkim sankcijama, a jedan od njih je u kineskom vlasništvu, navodi Reuters.

Rat s Iranom, koji je doveo do efektivnog zatvaranja Hormuškog moreuza, kroz koji je prije početka sukoba prolazilo oko 20 posto svjetskog prometa nafte i gasa, izazvao je velike poremećaje na globalnim energetskim tržištima. Istovremeno, obustava isporuka drugih robe u vrijednosti više milijardi dolara koje prolaze ovim uskim pomorskim prolazom zaprijetila je ekonomijama širom svijeta.

Jedna od zemalja koja je imala koristi od ograničenja isporuka nafte je Rusija, kojoj su ublažene pojedine sankcije uvedene zbog ruske invazije na Ukrajinu, s ciljem jačanja globalnog snabdijevanja energentima.

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergei Lavrov izjavio je tokom posjete Pekingu 15. aprila da je Rusija u stanju da nadoknadi manjak energije u Kini izazvan blokadom Hormuškog moreuza.

"Rusija, bez ikakve sumnje, može nadoknaditi manjak resursa koji je nastao" za Kinu i "druge zemlje koje su zainteresovane za saradnju s nama", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare.

Peking nastoji da preuzme vidljiviju ulogu u diplomatiji vezanoj za rat na Bliskom istoku, u trenutku kada se odnosi i tenzije između Teherana i Vašingtona mijenjaju.

Iako su pojedini izvještaji, uključujući i komentare samog Donalda Trumpa, sugerisali da je Kina imala određenu ulogu u ohrabrivanju nedavnih razgovora o primirju, i dalje nije jasno koliko je Peking bio ključan u nastojanjima da se Teheran vrati za pregovarački sto.