Hoće li odlazak Orbana pokrenuti istrage 'posebnih veza' Mađarske i RS-a?

Politički zaokret u Mađarskoj nakon izbornog poraza Viktora Orbana otvara i pitanje u odnosima te države sa bosanskohercegovačkim entitetom Republika Srpska.

Dok su prethodne godine bile obilježene intenzivnim političkim i ekonomskim vezama između Orbana i Milorada Dodika, lidera vladajuće stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nova politička realnost u Budimpešti nameće pitanje – da li će ti odnosi opstati ili slijedi zaokret.

Iz stranke Tisa (Tisza), čiji je lider Peter Mađar (Magyar), pobjednik na mađarskim izborima, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome kako će izgledati dalja saradnja sa Republikom Srpskom (RS), te da li će doći do revizije utrošenog novca i potpisanih projekata.

No, analitičari ističu kako je izvjesno da se nastavak saradnje teško može očekivati, te upozoravaju, kako bi se određeni dogovori mogli naći i pod istragom, nakon što bude uspostavljena nova mađarska Vlada.

Šta kažu u RS-u?RS je u posljednjih pet godina od Mađarske dobila oko 170 miliona evra, što kroz kredite od 140 miliona evra iz mađarske državne Izvozno-uvozne banke (EXIM), što kroz podršku privrednicima u tom entitetu.

Komentarišući projekte RS-a i Mađarske, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izjavi je 14. aprila da su svi dogovoreni sa vladom Orbana i da su u značajnom obimu već realizovani.

Kako je rekao, ukoliko dođe do prekida, "to će biti jednostrani prekid sa mađarske strane".

Tokom proteklih godina, za vlasti RS-a, Orban nije bio samo politički saveznik, već i ključni finansijski oslonac u trenucima kada su zapadne zemlje zatvarale vrata.

Prijateljstvo Orbana i Dodika podrazumijevalo je političku zaštitu, blokiranje sankcija EU, kao i podršku antiustavnim aktivnostima Dodikove vlasti.

Za razliku od klasičnih bilateralnih odnosa koje Mađarska ima s drugim državama Zapadnog Balkana, saradnja sa RS-om odvijala se mimo učešća državnih institucija Bosne i Hercegovine.

Mađarski projekti u RS-u 'moguće pod istragom'Za Srđana Traljića iz Transparency Internationala u BiH, posebnu pažnju privlači "netransparentan i tajni" ulazak mađarskih kompanija u energetski sektor u RS-u.

On smatra kako bi mađarski aranžmani u RS-u mogli biti među prvim predmetima ozbiljnijih revizija nove vlasti u Budimpešti.

"Ovdje ne govorimo o standardnim finansijskim aranžmanima kakve imate s međunarodnim finansijskim institucijama, gdje postoje jasna pravila, kontrole i mehanizmi nadzora. Ovo su bili politički dogovoreni aranžmani između dvije vlasti, a to je upravo ono što nova mađarska vlast najavljuje da želi razmontirati", kaže Traljić.

Podsjeća da je pomoć iz Mađarske dolazila u trenutku kada je RS imala ozbiljnih problema s pristupom novcu zbog sankcija i slabog interesovanja zapadnih kreditora.

"Mađarska je kroz kredite obezbjeđivala sredstva ključna za održavanje finansijske stabilnosti RS-a. To je bio jedan pravac saradnje. Drugi, daleko problematičniji, jesu projekti koji su realizovani ili najavljeni bez javnih tendera i transparentnih procedura", ističe Traljić.

Kao najilustrativniji primjer navodi projekat solarne elektrane "Trebinje 1", koju je Elektroprivreda RS-a još prije nekoliko godina tajnim ugovorom predala mađarskom investitoru.

"Elektroprivreda je osnovala novo preduzeće, koncesija je prebačena na njega, a onda je to preduzeće prodato mađarskom investitoru. Investitor se kasnije povukao zbog finansijskih problema, ušao je novi subjekt bez ikakvog ozbiljnog kapitala, a riječ je o projektu vrijednom oko 100 miliona maraka. To su upravo obrasci koji su ranije završavali arbitražama i milionskim odštetama koje plaćaju građani", upozorio je Traljić.

Sličnog je mišljenja i politolog Adnan Huskić, koji ističe da bi najavljena saradnja novih mađarskih vlasti sa Kancelarijom evropskog tužioca, mogla "češljati" i projekte provedene sa RS-om.

"Suradnja s Uredom evropskog tužioca znači i ispitivanje projekata izvan Mađarske, uključujući i one u Bosni i Hercegovini. Posebno će se gledati projekti između vlasti u Republici Srpskoj, tačnije jedne osobe, Milorada Dodika i Viktora Orbana. To je neminovnost s kojom će se vlasti u RS-u morati suočiti", kaže Huskić za RSE.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina vjerovatno neće biti u fokusu nove mađarske vanjske politike, ali bi dosadašnja saradnja s RS-om mogla postati predmet provjera upravo zbog načina na koji je uspostavljena.

"Ne očekujem da će Mađarska ubuduće posvećivati posebnu političku pažnju BiH. Prioriteti će biti odnosi s partnerima u EU i NATO-u, ali i unutrašnja borba protiv korupcije, partikulacije i nelegalnih tokova novca. A to direktno otvara pitanje projekata koji su rađeni politički, a ne institucionalno", ističe.

Huskić podsjeća da takve revizije ne znače automatsko gašenje svih projekata, ali znače kraj dosadašnje prakse.

"Ako se pokaže da su pojedini projekti rađeni u korist nekome, mimo procedura ili bez stvarne ekonomske logike, sasvim je logično da se od njih odustane. Ako su projekti zdravi i u interesu Mađarske, ne vidim razlog da ne opstanu", rekao je Huskić.

Ključna promjena je, dodaje, u tome što se više neće podrazumijevati "politička izuzetnost" RS-a u odnosu na ostatak BiH.

Kako je došlo do jačanja saradnje Mađarske i RS-a?Odnosi između Mađarske i BiH promijenili su se nakon 2019. godine, kada su uspostavljeni direktni politički kontakti između mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, lidera vladajućeg SNSD-a.

Dotad su se mađarski zvaničnici, uglavnom, sastajali s predstavnicima državnih institucija.

Mađarska se 2021. godine u EU institucijama usprotivila sankcionisanju Dodika zbog narušavanja stabilnosti BiH i protuustavnog djelovanja, a 2024. godine je bila jedina članica EU koja je u Generalnoj skupštini UN-a glasala protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Mađarske vlasti su tokom 2024. godine najavile da će njihove kompanije preuzeti realizaciju infrastrukturnih i energetskih projekata u RS-u od kojih je Njemačka odustala, navodeći kao razlog antiustavne i secesionističke poteze vlasti RS-a.

Riječ je o projektima poput vjetroelektrane "Hrgud", postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci i energetskih investicija na jugu BiH, ukupne vrijednosti oko 140 miliona evra.

Iako su ti dogovori zvanično predstavljeni kao zamjena za njemačko povlačenje, većina projekata do danas nije ušla u fazu konkretne realizacije.

U 2025. godini proširena je i bezbjednosna saradnja, uključujući potpisivanje memoranduma o saradnji policijskih agencija, uz zajedničku vježbu mađarskih specijalnih jedinica i MUP-a RS-a.

Takav politički angažman dodatno je učvrstio percepciju "posebnih veza" između Budimpešte i Banjaluke, dok su istovremeno odnosi Mađarske s državnim institucijama BiH ostali ograničeni.

Godišnja robna razmjena između Mađarske i Bosne i Hercegovine iznosi oko 700 miliona evra, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH.