Selektivna primena službenog jezika i pisma u Subotici
Stavovi nacionalnih saveta u vezi postavljanja višejezičnih tabli se, međutim, razlikuju.
Hrvatsko nacionalno veće kritikuje izostavljanje hrvatskog jezika, Bunjevački nacionalni savet nije o tome raspravljao, dok predstavnici mađarske manjine podržavaju postavljanje natpisa na srpskom, mađarskom i engleskom jeziku.
Na subotičkoj stanici trenutno radi jedan peron. Kroz taj grad prolaze teretni vozovi, kao i putnički prema Somboru, Senti i Segedinu. Kroz ovu stanicu trebalo bi da prolazi i međunarodni voz Beograd – Budimpešta.
RSE je u blizini Železničke stanice razgovarao i sa Subotičanima koji smatraju da je važno da natpisi na informativnim tablama budu ispisani na sva četiri službena jezika koja su u upotrebi u ovom gradu.
"Treba svuda da stoji natpis na svakom jeziku koji je zvaničan", rekao je Miodrag, a njegov stav deli i Ljiljana koja apsolutno podržava postavljanje višejezičnih tabli.
"Treba na svim jezicima da budu sva moguća obaveštenja i informacije zato što je to kulturni identitet ovog grada. Zato što mi svi zajedno ovde živimo, i zato što to treba da bude tako. Mislim da treba da se ponosimo što je to tako", smatra ona.
U obaveštenju Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine od 30. septembra, koji je prosleđen gradu Subotica i Železnici Srbije, a u koji je RSE imao uvid, navodi se da, uoči završetka radova na železničkoj stanici u ovom gradu, ukazuju na "obavezu poštovanja odredbi Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama prilikom postavljanja svih javnih natpisa i obaveštenja u istoj".
"Podsećamo da je Statutom Grada Subotica uvedeno u službenu upotrebu, pored srpskog jezika i ćiriličkog pisma, bunjevački jezik i pismo, mađarski jezik i pismo i hrvatski jezik i pismo. Stoga je potrebno da se ispoštuju odredbe vašeg statuta, te da se svaka vrsta ispisivanja, na železničkim stanicama koje se nalaze na teritoriji Grada Subotica, uskladi sa statutom Grada Subotica", ističe se u obaveštenju.
Zamenica načelnice Gradske uprave Subotica Agota Balint je u odgovoru za RSE potvrdila da je obaveza jedinice lokalne samouprave, da na jeziku nacionalnih manjina koji su u službenoj upotrebi ispisuje imena organa koji vrše javna ovlašćenja, nazivi jedinica lokalne samouprave, naseljenih mesta, trgova, ulica.
"Pravo manjina da budu informisane na svom jeziku obuhvata i pravo i obavezu na postavljanje tabli na jezicima nacionalnih manjina", ističe se u odgovoru.
Ministarstvo: 'Verujemo da će table uskoro biti ispisane na način predviđen zakonom'
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog potvrdilo je u odgovoru za RSE da je Pokrajinski sekretarijat zvaničnim putem ukazao svim jedinicama lokalne samouprave kroz koje prolazi deonica brze železničke pruge Novi Sad – Subotica, na obavezu poštovanja odredbi Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama.
"Dakle, u ovom slučaju nadležni organi su već postupali, i verujemo da će table uskoro biti ispisane na način predviđen zakonom", navodi se.
Hrvatsko nacionalno veće za to da se ispravi propust
Predsednica Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) Jasna Vojnić rekla je za RSE da "svaki javni natpis pa i na Železničkoj stanici prema zakonu mora održavati višekulturalnost, ravnopravnost i jednakost svih građana".
"HNV će takođe insistirati da se taj propust ispravi u što kraćem roku. Još više ćemo insistirati na tome da se uspostavi sistemska politika prema nacionalnim manjinama jer su one značajan deo našeg društva", istakla je.
Kada je u pitanju službena upotreba hrvatskog jezika i pisma, u Subotici postoje i dobri primeri, navela je ona, kao na primer table sa nazivima naseljenih mesta, ali da na žalost postoje i negativni primeri, pogotovo u institucijama i ustanovama, "i kada su u pitanju natpisi, obrasci, a na žalost neretko i volja službenika da se ovo pravo ispoštuje".
Bunjevački nacionalni savet nije raspravljao o tablama na stanici
Bunjevački nacionalni savet sa sedištem u Subotici, kako navodi predsednica ovog tela Suzana Kujundžić Ostojić, nije raspravljao o tablama na železničkoj stanici, te je ona u svoje lično ime ocenila za RSE da bi višejezične table na jednom ovakvom tranzitnom mestu ljude zbunjivalo.
"Pokušajte da zamislite da odete u neki grad ili neku državu i sad odjednom imate 5-6 ili više naziva koji je malo sličan, malo različit – mislim da tu nema potrebe za takvim stvarima", ocenila je ona.
Podseća da ima tabli na jezicima manjina na ulazu u Suboticu. Iako nije zvaničan stav Saveta, ona navodi da se postavljanje tabli na jezicima manjina već realizuje postepeno iz ekonomskih razloga i da grad Subotica konkuriše za projekte za prevode i promene tih tabli.
Iz SVM poručuju da će table na železničkoj stanici biti trojezične
Zamenica gradonačelnika Čila Goli je 18. oktobra u sedištu Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) rekla novinarima da će vrlo brzo biti postavljene nove table na Železničkoj stanici Subotica na kojima će biti natpisi na srpskom, na ćiriličnom pismu, na mađarskom i na engleskom jeziku.
"Biće ispisano onako kako je u Subotici najavio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić", rekla je.
Predsednik Srbije je 3. oktobra prilikom obilaska završnih radova na stanici poručio da stanica neće biti otvorena dok se ne postave table i na mađarskom jeziku. Preostala dva nije pominjao.
Goli je istakla da je opravdano da natpisi budu ispisani i na mađarskom jeziku, ne samo iz razloga što je ova zajednica velika, već i zbog susedne Mađarske.
"Kao primer dobre prakse, mi smo im pokazali kako je to urađeno na stanici na Paliću gde je sve isto ispisano, prvo na ćirilici, pa na mađarskom i na engleskom jeziku. Nadamo se da će to brzo biti uklonjeno i da će biti postavljeni novi natpisi", poručila je Goli.
Veljko Milić, novosadski advokat kaže da bi, s obzirom na to da je na teritoriji Subotice u upotrebi više službenih jezika, bilo diskriminišuće da table na novoj železničkoj stanici budu ispisane na samo jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi.
"Zakoni ovi države garantuju minimalna prava nacionalnih manjina, pa čak i da ne postoji obaveza da table na železničkoj stanici budu ispisane na jezicima nacionalnih manjina, ukoliko država odluči da ide iznad minimalnih prava, ona to mora uraditi jednako prema svim nacionalnim manjinama koje su u istom položaju, a u ovom slučaju to bi bile sve nacionalne manjine čiji je jezik u službenoj upotrebi na teritoriji Subotice", zaključuje on.
Subotički sociolog Dušan Torbica je rekao za RSE da u višenacionalnim društvima ljudi međusobno komuniciraju na različitim jezicima i govore jezicima svojih komšija na nekom osnovnom nivou i da se smatra potpuno normalnim da ljudi mogu na svom jeziku da govore, informišu se i pišu, jer je to civilizacijska i demokratska tekovina.
"Normalno je da u višejezičnim sredinama budu ispisane table, natpisi… Međutim, onog momenta kada to pređe u neka politička pitanja, onda to dobija potpuno jedan drugi ugao posmatranja koji nema nikakve veze sa jezikom i pismom", ocenio je Torbica.