BiH podnijela zahtjev Evropskom sudu za ljudska prava za preispitivanje presude u slučaju 'Kovačević'
Bosna i Hercegovina (BiH) je podnijela Evropskom sudu za ljudska prava zahtjev za preispitivanje presude u slučaju Slavena Kovačevića, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Monika Mijić, agentica BiH pri Evropskom sudu za ljudska prava u četvrtak navečer, 5. oktobra.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je presudio krajem augusta da su Kovačevićeva prava prekršena i da je diskriminisan, nakon njegove žalbe da mu je je ugroženo aktivno biračko pravo pošto, kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.
U presudi je Sud konstatatovao kako konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, "očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu".
"Bitno je istaći da je do sada u mnogim predmetima protiv BiH podnesen zahtjev za preispitivanje slučaja pred Velikim vijećem suda, jer je to jedna od pravnih radnji u sudskom postupku", navela je Mijić za RSE.
Kako se biraju Predsjedništvo i Doma naroda BiH?
U Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska", što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, Ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je pet presuda protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić".
U svim dosadašnjim presudama Sud je naveo kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH. Te odredbe diskriminišu nacionalne manjine, građane, ali i konstitutivne narode u jednom od entiteta, tako što im onemogućava aktivno i pasivno učešće na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.
Nijedna od njih nije provedena.