Marketi sa ruskom i turskom hranom u Crnoj Gori

Lavaš – jermenske kore za pitu sa sirom, peljmeni – jelo od tijesta punjeno mesom, čaj od ruže, borulce pasulj, knedle sa jagodama, majonez "Schedro", kobasice Retro, Belotserkovsky senf u prahu, kavijar "Rusko more" sa škampima, samo su dio proizvoda koji se mogu kupiti u specijalizovanim marketima ruske i turske hrane u Crnoj Gori.

Hrana sa ukusom doma, kaže Margita Kapilova, jedna od preko 25 hiljada ruskih državljana koji žive u Crnoj Gori. Turskih je preko osam i po hiljada.

To su zvanične brojke onih koji imaju registrovan boravak. Procjene su da bar još toliko stranaca kao turisti u Crnoj Gori čekaju da im se riješi status.

Lanac ruskih marketa

Zbog velikog broja doseljenih Rusa, samo u Budvi su otvorene tri Mix Markt prodavnice ruske hrane, još dvije u Podgorici, a objekte imaju i u Herceg Novom, Tivtu i Baru.

Iako se u tom lancu od ukupno osam marketa uglavnom nude ruski proizvodi, mogu se naći i oni iz Bjelorusije, Ukrajine i Kazahstana, kažu za Radio Slobodna evropa (RSE) u njihovim budvanskim objektima.

Najčešći kupci su Rusi koji žive u Crnoj Gori.

"To su uglavnom ljudi koji pričaju slovenske jezike – Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci", kaže Valentina Žernakova, predstavnica Mix Markt-a u Crnoj Gori.

Ruska hrana nije pod sankcijama

Sankcije koje je EU uvela Rusiji i koje slijedi Crna Gora zbog ruske vojne agresije na Ukrajinu, ne obuhvataju hranu.

Ipak, transport prehrambenih proizvoda je zahtjevan i dugotrajan posao, jer svaka pošiljka koja se doprema iz Njemačke i Rusije mora proći kontrole, analize i carine, kaže Žernakova.

Prodavnice Mix Markt u Crnoj Gori su dio istoimenog lanca marketa sa sjedištem u Njemačkoj, kompanije specijalizovane za prodaju istočnoevropskih proizvoda, korporativne grupe Monolith.

Imaju četiri registrovane kompanije u Crnoj Gori, od kojih je prva osnovana 2015., a posljednja septembra 2022. U Privrednom registru se među osnivačima prodavnica navode Viktor Monastyrskii, Alexandra Savelyeva, Dmitry Dudidcenko i Hermann Volker.

Da li je zbog rata sa Ukrajinom otežano dopremanje hrane iz Rusije i da li to utiče na cijenu, neka su od pitanja koje je RSE uputio menadžmentu Mix Markt-a, ali su odgovori izostali.

Skuplje nego u Rusiji, kažu kupci

Većina kupaca ruskih proizvoda sa kojima je RSE razgovarao kaže da su cijene više nego u Rusiji, ali su ipak zadovoljni što su im dostupni ukusi na koje su navikli, a kojih nema na crnogorskom tržištu.

Tu se, na primjer, mogu nabaviti peljmeni – jelo od tijesta punjeno mesom, ili kvas – bezalkoholno piće na bazi raži ili mljevenog ječma. Najtraženije je, kažu prodavci, zaslađeno mlijeko koje Rusi tradicionalno koriste za palačinke i deserte.

Ruskinja Margarita Kapilova je u Budvi od novembra i često kupuje u ovim marketima.

"Sviđa mi se jer sam nostalgična. Nekad vam zaista treba nešto što će vas podsjetiti na dom. Zato dolazim u ovu vrstu prodavnica", priča Margarita.

Ono čime nije zadovoljna su cijene, jer smatra da su previsoke.

"Značajno je skuplje, posebno u poređenju sa Rusijom. Na primjer, ove vrste bombona, ali nekad zaista ne možete da odolite i morate sebi da pruštite poznati okus", kaže sa osmjehom.

I Viktoria Lappo, koja živi u Budvi godinu dana, kaže da je skuplje nego u njenoj zemlji – Bjelorusiji.

"Cijene su kod nas niže, ali je doduše i prosječna zarada u Bjelorusiji niža nego Crnoj Gori", dodaje Viktoria.

Ipak, često trguje u ruskim prodavnicama, jer tu nalazi lavaš – armenijske kore za pitu sa sirom.

"Uglavnom, pola kupovine obavljam u ruskim, a pola u crnogorskim prodavnicama", kaže Viktoria.

Turska kuhinja omiljena i među mještanima

Sve je više i specijalizovanih prodavnica sa turskim proizvodima, poput Turskog marketa u Podgorici.

Ovdje se uz nacionalnu hranu i piće, može kupiti čaj od ruža ili turski lokum, egzotični začini, originalna turska kafa i kolači, od kadaifa i gurabija do kemalpaša deserta.

No, turski državljani koji su doselili u Crnu Goru češće otvaraju restorane, prodavnice brze hrane i poslastičarnice, nego prodavnice hrane.

Ima ih po cijelom primorju i u Podgorici, a za razliku od ruske hrane koju uglavnom kupuju doseljeni Rusi, turska kuhinja je omiljena i među mještanima.

"Među našim stalnim gostima, Turcima i turistima, ima i puno mještana – jedni koji hoće da probaju nešto novo, i oni koji su na putovanjima probali tursku kuhinju i svidjela im se", kaže menadžerka budvanskog restorana My Istanbul, Mija Mileusnić.

Njihovi kuvari iz Turske se drže tradicionalnih recepata i načina pripreme jela.

Najviše se poručuju kebab i ćufte, kao i turske pite (bide) - čije je tijesto slično tijestu pizze, sa različitim nadjevima i u obliku su čamca.

U ponudi je i šeker pare, poslastica slična urmašicama, kao i originalna turska baklava sa pistaćima. Trouglasta baklava se poslužuje sa sladoledom.

O popularnosti turskih kolača govori i podatak da je grupa Turaka u Budvi osnovala firmu koja proizvodi baklave i snabdijeva, između ostalog, i ovaj restoran, kaže Mija.

Elif, Doruk i Vigit iz Istanbula koji su već treći put njihovi gosti, tokom odmora u Budvi, kažu da dolaze zbog tradicionalnog turskog doručka koji je za njih glavni obrok.

Njegov neuobičajen sastojak je kombinacija kajmaka i meda, a drugi razlog je pravi turski čaj, za koji kažu da rijetko mogu naći negdje drugo.

Popularnost turske kuhinje u Budvi je uočljiva i prema broju narudžbi za dostavu hrane.

"Telefon neprestano zvoni ding-ding, samo stižu porudžbe", kaže Mija.

U Crnoj Gori boravi preko 90.000 stranaca, što je 15 odsto u odnosu na broj stanovnika, no nezvanično se procjenjuje da je još bar upola toliko koji čekaju na rješavanje svog statusa.

Najviše je registrovanih Rusa – nešto više od 25.000, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova od sredine avgusta. Državljana Turske je oko 8,5 hiljada i na trećem su mjestu, iza Rusa i Srba.

Samo u 2023. godini su Turci registrovali skoro hiljadu i po novih preduzeća u Crnoj Gori, i po tome su na drugom mjestu, iza Rusa kojih je trostruko više.

Rusi su sa 52 miliona eura prvi na listi stranih direktnih investicija. Međutim, polovina tih investicija je kupovina nekretnina, kojih ruski državljani imaju preko 19.000, uglavnom na Crnogorskom primorju.