Ambasador SAD u BiH optužio Dragana Čovića za opstrukciju Južne interkonekcije

Američki ambasador u Bosni i Hercegovini, Majkl Marfi (Michael Murphy) optužio je Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice BiH, da opstruiše gasovod Južna interkonekcija, kojim BiH ne bi više bila ovisna o uvozu ruskog gasa.

Ambasador Marfi je u svom blogu objavljenom na sajtu ambasade – koji je takođe postavljen na Tviter u formi video obraćanja – rekao da je Čovićeva stranka prošlog ljeta uskratila podršku BH Gasu, kompaniji zaduženoj za proizvodnju i transport gasa u BiH, angažman na razvoju i izgradnji Južne interkonekcije.

"Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ BiH desila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH 2021. godine", istakao je Marfi.

On je dodao da je ovo rezultiralo zastojem projekta koji su lideri u vlasti i privredi identifikovali kao suštinski prioritet za BiH.

Naveo je da HDZ BiH insistira na uspostavi drugog operatera za transport gasa, kako navodi, "pod etničkom kontrolom Hrvata".

"Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i sa tehničkog i sa ekonomskog stanovišta", ističe ambasador.

Prema njemu, uspostava još jednog operatera bi povećala troškove potrošačima i dalje podijelila tržište gasom u BiH.

Američki diplomata upozorava da dalja odgađanja mogu značiti poskupljenje projekta – pa čak i da do izgradnje ne dođe.

"Moguće je da će stav Dragana Čovića prema Južnoj interkonekciji uništiti ovaj projekat", smatra Marfi.

Naglašava da Zakon o Južnoj interkonekciji mora biti usvojen "bez amandmana koji bi stvorili prostor za korupciju ili etničku segmentaciju", te da federalna Vlada mora hitno uputiti zahtjeve za finansiranje odgovarajućoj međunarodnoj finansijskoj instituciji.

"Nepostupanje u vezi sa Južnom interkonekcijom produžiće zavisnost o Rusiji", upozorava Marfi.

O kakvom zastoju se radi?

Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja gasovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH.

No, sedam mjeseci kasnije, predstavnici ove stranke u drugom domu parlamenta tog entiteta, u Domu naroda, odbili su da se ova tačka uvrsti u dnevni red i uložili amandmane.

Oni podrazumijevaju isključivanje kompanije BH Gas sa sjedištem u Sarajevu iz projekta, te prebacivanje projekta na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru, na jugu BiH.

Projekat ovog gasovoda je vrijedan oko 100 miliona evra, a bio bi dug oko 180 kilometara.

On bi išao iz pravca Hrvatske (Split-Imotski-Zagvozd) preko zapadne Hercegovine (Posušje s odvojkom za Mostar) do srednje Bosne (Novi Travnik).

Hrvatska ima terminal ukapljenog plina (LNG) i povezana je s evropskim gasovodima. U planu je i povezivanje sa Transjadranskim gasovodom (TAP) kojim azerbajdžanski gas, preko Turske i Grčke, teče prema Italiji.

Američka vlada sa oko pola miliona evra i Evropska unija sa oko 1,5 miliona evra su ranije podržale ovaj gasovod, kao "najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH".

BiH uvozi gas jedino iz Rusije putem Turskog toka, na koji se spaja kod Zvornika na istoku BiH, a kojem se priključila u aprilu 2021. godine.