Preživjeli seksualnog nasilja u konfliktu moraju biti prepoznati i zaštićeni
Seksualno nasilje se, nažalost, i dalje koristi kao oružje rata širom svijeta, navodi se u zajedničkom saopštenju povodom Međunarodnog dana eliminacije seksualnog nasilja u konfliktu.
Saopštenje potpisuju Delegacija Evropske unije/Ured specijalnog predstavnika EU, Misija OSCE-a, Britanska ambasada i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
"Danas, na Međunarodni dan eliminacije seksualnog nasilja u konfliktu, stojimo rame uz rame sa svima na koje je seksualno nasilje u konfliktu imalo uticaja, uključujući preživjele, njihove zajednice i one koji pružaju neophodnu pomoć", navodi se u saopštenju, prenosi Fena.
Tokom rata 1992-1995. u Bosni i Hercegovini, kako se dodaje, desetine hiljada žena, muškaraca i djece je silovano ili seksualno zlostavljano. Uprkos tome što je proteklo skoro trideset godina od završetka oružanog sukoba, samo mali broj preživjelih ima pristup značajnoj podršci ili su dobili bilo koju vrstu reparacije za preživljenu traumu i zlo.
Široko rasprostranjena stigma, izostanak pristupa podršci i složena priroda entitetskih i lokalnih administrativnih procedura, navodi se u saopštenju, obeshrabruju preživjele u traženju podrške za sebe i svoje porodice.
"Nadalje, mnoge oblasti u Bosni i Hercegovini ne prepoznaju u pravnom smislu djecu rođenu zbog seksualnog nasilja u konfliktu kao civilne žrtve, čime ih u osnovi dovode do toga da su zaboravljeni od društva i njihovih vlasti. Dodatno, iskustvo muškaraca preživjelih se skoro u potpunosti ignoriše", ističe se u saopćenju.
Međutim, kako se dodaje, predvodničko djelovanje malog broja predanih pojedinaca dovelo je do određenih pozitivnih pomaka.
Prošle godine, Vlada Brčko Distrikta BiH je napravila prekretnicu usvajanjem zakona koji osobama rođenim zbog seksualnog nasilja u konfliktu daje puni pravni status civilne žrtve rata. I u drugim područjima se radi na sličnim inicijativama da se osigura zakonsko prepoznavanje i zaštita onih koji su rođeni zbog seksualnog nasilja u konfliktu.
"Međutim, to je nedovoljno, i više se treba uraditi na državnom nivou. Odluka Komiteta UN-a za borbu protiv torture iz 2019. godine traži da vlada uspostavi odgovarajuće mehanizme reparacije koji omogućuju sve različite oblike naknade", stoji u saopštenju.
Inicijalni napredak u implementaciji odluke Komiteta je zastao. Politička previranja ne smiju ometati rad Bosne i Hercegovine na ispunjenju njenih obaveza prema preživjelima, njihovim zajednicama i širem društvu, i odluka mora biti implementirana u potpunosti, značajno i bez zadrške.
"Preživjeli seksualnog nasilja u konfliktu moraju biti prepoznati i zaštićeni i moraju se tretirati sa poštovanjem, razumijevanjem i empatijom. Vlade na svim nivoima moraju ispuniti svoje zakonske i institucionalne obaveze kako bi se izbjeglo produbljivanje strašnih ozljeda koje su preživjeli pretrpili", navodi se u saopštenju.
'Nasilje nad ženama je manifestacija historijski nejednakog odnosa moći'
Žene veće od traume: Kako preživjeti ratno silovanje
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 19. juna 2015. godine proglasila 19. juni kao Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u sukobu, kako bi podigla svijest o potrebi da se stane na kraj seksualnog nasilja vezanog za sukobe, odati počast žrtvama i preživjelima seksualnog nasilja širom svijeta i odati počast svima onima koji su hrabro posvetili svoje živote i izgubili živote u zalaganju za iskorjenjivanje ovih zločina.
U izvještajima međunarodnih aktera u BiH, u periodu od 1992. do 1995. godine, procjenjuje se da je silovano između 20.000 i 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.
Mnogi od njih nikad nisu dobile potrebnu medicinsku, psihološku i financijsku podršku.
BiH nema državni zakon za podršku žrtvama rata, među kojima su i one koje su pretrpjele seksualno nasilje.
U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, žrtve ratnog silovanja obuhvaćene su Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.
U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, od 2018. godine na snazi je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture. U Brčko distriktu, kao zasebnoj administrativnoj jedinica u BiH, usvojena je Odluka o zaštiti civilnih žrtava rata.