Oporba predlaže bolju zakonsku zaštitu dužnika u Hrvatskoj
Lijeva opozicija u Hrvatskom saboru predlaže novi zakon kojim bi se poboljšao položaj dužnika, kako bi se onemogućilo da agencije koje se time bave kupuju potraživanja od banaka i javnih poduzeća i onda bez regulative utjeruju dugove.
"Mislim da je akcija koju su pokrenule oporbene stranke oko poboljšanja položaja dužnika ekonomski, socijalno i mentalno razumna", ocijenio je za Radio Slobodna Europa (RSE) profesor ekonomske grupe predmeta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Mladen Vedriš.
Banke olakšavaju sebi
Inicijativa je potekla od Socijaldemokratske partije Hrvatske i stranke Možemo.
"Potpuno je jasno da banke time sebi olakšavaju život, međutim ukoliko ćemo biti pravno i društveno konzekventni, onda nije logično da dužnik mijenja vjerovnika, i to pod nepovoljnijim uvjetima", ocjenjuje Vedriš.
Banke i javna poduzeća prodaju nenaplaćene dugove specijaliziranim agencijama za naplatu potraživanja, koje onda bez ikakve regulative kakva postoji kod banaka svakodnevno, ponekad i više puta dnevno, zovu dužnike i da im plate.
Tako lijeva oporba predlaže da se zakonom zabrani da kreditne institucije, dakle banke, prodaju nenaplaćena potraživanja takvim agencijama.
"Zato što kreditne institucije jesu regulirane, one su pod nadzorom, imaju mehanizme zaštite prava potrošača, kao i mehanizme zaštite osobnih podataka", pojašnjava za RSE Sandra Benčić, koordinatorica stranke Možemo.
Opasnost od curenja podataka
Naime, u Hrvatskoj su se unazad svega nekoliko mjeseci dogodila dva "curenja" podataka upravo iz agencija za naplatu dugovanja. Posljednje je bilo u prosincu prošle godine za 77.000 hrvatskih građana, i drugo u ožujku ove godine, kada su procurili osobni podaci o preko 180.000 građana, među kojima i 297 maloljetnika.
Vedriš postavlja pitanje da li bi bilo bolje da banke i komunalna poduzeća dugove naplaćuju sami.
"Ekonomski učinci mogu biti manje-više isti, sa neusporedivo manje socijalnih, mentalnih i zdravstvenih tenzija. Jer onda je veliko pitanje – nije li ukupni socijalni trošak unošenja nesigurnosti te vrste u društvo, među ljude, veći nego što je trenutni direktni prihod banaka i komunalnih firmi koje te dugove prodaju agencijama", navodi Vedriš.
I Vedriš i Benčić iznenađeni su da pitanje bolje zaštite dužnika nije ranije riješeno.
"Vlada nije pokazivala nikakav interes da to riješi, što je izrazito čudno, jer samo nekoliko najvećih agencija za naplatu potraživanja imaju aktivu veću od 5,5 milijardi eura. Radi se o ogromnoj industriji koja je potpuno deregulirana. Vaša pekara u kvartu i vaš frizerski salon su više regulirani nego što su regulirane agencije za naplatu potraživanja", upozorava Sandra Benčić.
Ima i dva moguća objašnjenja zašto je to tako.
"Prvo, zato što im je puno važnije čišćenje bilanci banaka nego zaštita prava građana", kaže ona.
A drugi razlog vidi u tome da su "agencije za naplatu potraživanja zapravo pogodne za pranje novca" i podsjeća na slučaj prošlog ljeta kada je iz INE ukradeno oko milijardu kuna (130 milijuna eura).
Ona je podsjetila kako je Rada Škugor, majka glavnog osumnjičenika Davora Škugora, inače direktora Sektora trgovine prirodnim plinom u INI, za gotovinu otkupila dospjela dugovanja renomirane tvrtke "Dalekovod" i na tome u jednoj transakciji zaradila 9 milijuna kuna (1,2 milijuna eura).
"Ako hoćete sakriti neke transakcije ili prikriti trag novca, upravo osnivanje takve agencije ili otkup i prodaja dugova preko takvih agencija dušu su dali za to. I zato ja mislim da ova vlada ne regulira na način na koji bi trebala", zaključuje sugovornica.
I Vlada radi novi zakon
U Vladi kažu da se radi na boljoj zaštiti dužnika i da će svi zainteresirani moći na vrijeme sudjelovati u raspravi o novim zakonskim rješenjima. Također, naglašavaju kako agencije za naplatu potraživanja nisu uključene u radnu skupinu.
Izradi bolje regulative ne protive se ni same agencije.
Predsjednik društva "Potrošač" Igor Vujović kazao je za RSE kako im se brojni ljudi obraćaju zbog toga što ih opsjedaju agencije za naplatu potraživanja, ali da nitko od njih ne želi izlaziti u javnost, i da su se u posljednje vrijeme pritisci agencija na dužnike ipak nešto smanjili.