Nedopustivo nametanje diskriminatorskih ustavnih rješenja, ističe Bećirović

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović oglasio se u srijedu povodom nagovještaja potencijalnog nametanja novih izmjena Ustava entiteta Federacije BiH i Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika u BiH, izrazivši protivljenje predloženim izmjenama Ustava Federacije BiH koje bi "rezultirale dodatnom supremacijom etničkog u odnosu na građanski princip, čime se značajno otežava evropski put BiH".

On je ocijenio da bi se nagoviještenim ustavno-normativnim rješenjima oslabilo bosanskohercegovačko društvo i država, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Potencijalne izmjene Ustava Federacije BiH kojima se predviđa uvođenje prava na veto, a koje bi bile "potpomognute" s podrškom 2/3 većine delegata određenog naroda iz Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i podrškom većine zastupnika iz jednog od tri etnički najbrojnija kantona, ovisno o kojem se narodu radi, u suprotnosti su, smatra Bećirović, sa temeljnim evropskim vrijednostima na kojima počivaju Evropska unija i države članice.

"Evropski sud za ljudska prava je u slučaju Pilav eksplicitno odlučio da 'kombinacija etničkog porijekla i mjesta prebivališta predstavlja diskriminatoran tretman kojim se krši član 1. Protokola 12.' Evropske konvencije. Ovim pristupom bi se dodatno produbila diskriminacija protiv Ostalih i građana koji se odbijaju etnički izjasniti, a što je u direktnoj suprotnosti sa praksom Ustavnog suda BiH i suda u Strazburu", ocijenio je Bećirović.

Nedopustive su, stoga, ističe on, jednokratne intervencije visokog predstavnika "kojim bi se ispunjavale trenutne političke želje a koje bi uticale na etničku homogenizaciju i produbljivanje nepovjerenja u predstavnike međunarodne zajednice i njihovu pristrasnost prema nacionalistički orijentiranim političarima".

Bećirović je poručio da bi se potencijalnim nametanjem diskriminatorskih ustavnih rješenja kao prvo zacementirale etničke podjele među bosanskohercegovačkim građanima, a kao drugo dodatne političke glasove bi dobili ekskluzivni zastupnici određenog naroda koji bi dolazili iz privilegovanih dijelova Federacije BiH.

"Treće, institucionalno bi se osnažili etnički dominantni kantoni, što bi u konačnici vodilo ka novim etničkim podjelama i jačanju separatističkih tendencija. Četvrto, normiranjem prava veta na način kako je to predviđeno, institucionalizirao bi se i sistem nejednakih šansi čime bi se dodatno diskriminirali građani Federacije BiH", naglasio je Bećirović.

Sve ovo bi, smatra on, dodatno ojačalo monoetničke stranke, dok bi institucionalni poticaj za promoviranje građanskih i multietničkih ideja u drugim političkim strankama bio sveden na minimum, a u nekim kantonima bi potpuno nestao. To je u suprotnosti sa višestoljetnim iskustvom zajedničkog življenja u multietničkoj Bosni i Hercegovini.   

Imajući u vidu nadležnosti Federacije BiH, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je istakao kako je nedopustivo da niže administrativno-teritorijalne jedinice - kantoni, odnosno neki od njih, imaju presudnu ulogu prilikom izbora Vlade Federacije BiH.

Uvođenje "superkantona" u ustavnopravni sistem Federacije BiH bilo bi, upozorava on, pogubno i u funkciji etnizacije i dodatnog fragmentiranja države, što je u konačnici u suprotnosti i sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH.

SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije

"Ovakav pristup, šta više, značajno odstupa i od Vašingtonskog sporazuma, koji ni sam, u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu, nije rezultirao takvom dominacijom etničkog u odnosu na građansko. Pacta sunt servanda, ili sporazumi se imaju poštovati, je jedan od temeljnih principa međunarodnog prava. Ako protagonisti etničkih podjela u vrijeme agresije nisu uspjeli dobiti obrise etno-teritorijalnog ustroja Federacije BiH, visoki predstavnik nema međunarodnopravni legitimitet da to dekretom isporuči gotovo 30 godina kasnije", stav je Bećirovića.  

Istakao je kako aktuelni visoki predstavnik treba, u što skorije vrijeme, da ispravi greške koje je počinio 2. oktobra 2022. te da pomogne u izgradnji evropskih demokratskih standarda u Bosni i Hercegovini.

"U zemlji koja je 15. decembra 2023. postala kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, nema više prostora za diskriminatorska i antievropska rješenja", naveo je.

Bećirović je poručio da će se i dalje zalagati za unaprjeđenje ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da će se brinuti o interesima i ravnopravnosti svih građana i naroda.

Stoga, kako je istakao, neprihvatljivo je bilo kakvo rješenje kojim bi se građanima Federacije BiH, bez obzira kojem narodu (ne) pripadaju, dodatno reduciralo (aktivno) biračko pravo, saopćeno je iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

OHR: Provesti nužne reforme

Šef Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) Christian Schmidt upozorio je u ponedjeljak kako je krajnje vrijeme da se okonča uspostava vlasti na temelju rezultata izbora provedenih još u oktobru prošle godine.

Pozvao je političke stranke da postupe odgovorno i tako osiguraju nastavak provedbe nužnih reformi.

Schmidt se u autorskom tekstu oglasio prvi put nakon što je Ustavni sud BiH prošle sedmice odbacio žalbe na njegove odluke kojim je izmijenio Izborni zakon i Ustav Federacije BiH u svezi postizbornog konstituiranja neizravno izabranih tijela.

Tehnički mandat od 2018.

Vlada Federacije BiH je posljednji put formirana 2014. godine i od prošlih općih izbora 2018. Vlada je u "tehničkom mandatu".

Rok za uspostavu nove vlade Federacije BiH ističe 6. aprila.

"Politički akteri moraju se ponašati odgovorno i okončati proces formiranja vlasti", napisao je visoki predstavnik.

Dodao da je došlo vrijeme da se demokratska volja naroda pretoči u vlast i akciju.

"Vrijeme je da političari udvostruče napore, da budu konstruktivni i da iznesu konkretne modele za unapređenje sistema za dobrobit ove zemlje i njenih građana."

Paket mjera Schmidt donio na dan izbora u oktobru prošle godine i sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH. To je bila osma odluka Schmidta na funkciji visokog predstavnika u BiH otkako je preuzeo mandat, u avgustu 2021. godine.

Visoki predstavnik u BiH odluke donosi na osnovu Bonnskih ovlasti na osnovu kojih ima pravo mijenjati zakone, ustave entiteta ili smijeniti zvaničnike. Visoki predstavnik u BiH je konačan autoritet za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Prepreke formiranju Vlade Federacije BiH

Ustavnu nadležnost imenovanja i smjene Vlade Federacije BiH ima predsjednik ovog bh. entiteta, uz saglasnost oba potpredsjednika, dok imenovanje potvrđuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH - HDZ) i potpredsjednik Igor Stojanović (Socijaldemokratska partija BiH - SDP) su ranije najavili da će za predsjednika Vlade Federacije BiH predložiti Nermina Nikšića, lidera SDP-a.

Drugi potpredsjednik Refik Lendo (Stranka demokratske akcije - SDA) se tome protivi i inzistira da novu Vladu Federacije BiH trebaju formirati SDA, HDZ BiH i SDP BiH.

HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH kažu da imaju većinu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i ne žele koalirati sa SDA-om.

SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost BiH (SBB) čine Vladu Federacije BiH od 2015. godine. U toj Vladi SDA ima premijera, Fadila Novalića.