Godišnjica promjene vlasti u Crnoj Gori: Od nade do političke krize

Prvu godišnicu političkih promjena Crna Gora dočekuje u atmosferi ponovljenih prijetnji i optužbi unutar vladajućeg političkog bloka. Demokratski front najavio je da će oboriti Vladu Zdravka Krivokapića ukoliko se u septembru u Skupštini ne nađe Zakon o popisu stanovništva.

Na ovo upozorenje reagovao je premijer Krivokapić pitanjem: „Da li je ovo najava istorijske izdaje naroda Crne Gore? Gospodo iz Demokratskog fronta, danas su konačno pale maske“.

Crna Gora je daleko od suštinske reforme pravosuđa, ekonomski sistem je usporen, a društvena zajednica je podijeljena do ivice pucanja, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) analitiačar Srđan Perić, odgovarajući na pitanje da li su ispunjena očekivanja građana u prvoj godini od promjene vlasti u Crnoj Gori.

Podsjetimo, 30. avgusta, navršava se godina od parlamentarnih izbora u Crnoj Gori na kojima je, nakon tri decenije, smijenjena vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. Na tim izborima premijer Zdravko Krivokapić je bio nosilac najjače koalicione liste, koju je predvodio prosrpski Demokratski front, a na predlog Srpske pravoslavne crkve. 

Sa druge dvije građanske koalicije predvođene Demokratama Alekse Bečića i  Građanskim pokretom URA Dritana Abazovića, na avgustovskim izborima osvojili su tijesnu većinu od 41 poslanika, od 81 u crnogorskom parlamentu.

Tako je većina u Skupštini 4. decembra izabrala Vladu Crne Gore na čelu sa Krivokapićem.

Šta smo dobili godinu nakon izbora?

Analitičar Srđan Perić kaže da su građani imali velika očekivanja od promjene vlasti ali da je ono što se dobilo daleko od zadovoljavajućeg.

„Građani su tražili pravdu a dobili su proširenje političke klase privilegovanih. Umjesto odlučne transformacije dobili smo neku vrstu sistemskog hibrida koji se mijenja u onoj mjeri u kojoj je potrebno da se stekne utisak da se nešto istinski mijenja“, naveo je Perić.

Kao dobre stvari nove vlasti naveo je odluku Savjeta za privatizaciju da se Solana vrati u državno vlasništvo i zaplijenu tone i po kokaina.

„Ali nova vlast nije pokazala da ima kapacitet za dijalog, drugačije mišljenje se doživljava kao neprijateljsko i dalje je sklonost ka etiketiranju povećana, nema razgovora unutar zajednice. Javnost je isključena iz donošenja odluka poput   zaduženja. I dalje smo svi u nekom iščekivanju da će se zaista nešto promijeniti, transformisati“, kaže Perić.

Vlada tvrdi da je ispunila obećano

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je, u izjavi povodom prve godišnjice od promjene vlasti u Crnoj Gori, naveo da je, kada je riječ o nacionalnim interesima, ispunjeno sve što su obećali, navodeći da su stvoreni dobri uslovi da dalji reformski put bude dinamičniji.

„Tu smo da zajedno ispunimo i ostala obećanja, vratimo vjeru u institucije sistema, napravimo bolju distribuciju pravde. Fokus sa negativnih tema treba konačno da bude okrenut na pozitivne“, rekao je Abazović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić i jedan od lidera stranka koje čine vladajuću većinu Aleksa Bečić ocijenio je da Crna Gora prvu godišnjicu istorijskih promjena dočekuje sa brojnim dostignućima.

„Imajući u vidu teško naslijeđe, zatečeno ekonomsko-socijalno, epidemiološko, kao i stanje na polju vladavine prava, ovo je neminovno morala biti godina ekonomskog i zdravstvenog spasa od kolapsa sistema i to smo uspjeli“, kazao je Bečić.

Kako je naveo, rezultati bi bili bolji da nema ekstremizma, podjela, ideoloških orgijanja, političkih previranja, „odnosno da imamo potrebnu političku stabilnost“.

Iz manje članice vladajuće većine Građanskog pokreta URA  je ocijenjeno da je u proteklih godinu dosta urađeno ali da mnogo još predstoji da se uradi.

„Građani ponekad imaju maksimalističke zahtjeve, stvori se utisak da se sve može sada i odmah a u praksi često nije tako. Proces transformacije društva koje je živjelo pod jednim režimom 30 godina ne ide tako brzo“, navode iz URA-e.

Većina vladajućih stranaka nezadovoljne Vladom

Demokratski front, najveća gupacija u okviru vladajuće koalicije, zahtijeva od partnera potpunu rekonstrukciju Vlade i ostavku premijera Zdravka Krivokapića, jer vjeruju da je iznevjerio očekivanja birača. Druge članice vladajuće koalicije se protive formiranju nove vlade, smatrajući da bi djelimična rekonstrukcija postojeće bila dovoljna.

Vlada koja ima daleko najveća ustavna ovlašćenja, nije uspjela da bitno promijeni sliku crnogoskog društva, smatra poslanik Miodrag Lekić, predsjednik Demosa, jedne od vladajućih partija.

„Ovo je trenutak za saopštavanje građanima jasnih bilansa onoga što je urađeno, poželjno bez propagande i nažalost novih formi estradnog političkog hvalisanja čiji je veći cilj zarađivanje ličnih ili partijskih poena od opšteg interesa“, napisao je Lekić na Fejsbuku.

Socijalistička narodna partija, članica vladajuće većine, vjeruje da će se riješiti problemi unutar vladajuće većine.  

„Vlada ne daje željene rezultate i vjerujemo da će se u tom pravcu desiti promjene. Državi i narodu treba vlast koja će voditi ozbiljnu i odgovornu politiku i koja će da omogući bolji život građanima“, kaže se u saopštenju.

Opozicija tvrdi – godina mraka u Crnoj Gori

I dok partije u vlasti smatraju da je za godinu učinjeno dosta, u opoziciji ocjenjuju da je vladajuća većina prije godinu „pala u mrak“, i produbila podjele.

Iz opozicione Socijaldemokratske partije za Radio Slobodna Evropa ocjenjuju da su političke promjene bile neophodne, ali da aktuelna vlast postaje puki izvršilac nacionalističke politike Demokratskog fronta i Aleksandra Vučića.

„Osim par policijskih akcija koje smo pohvalili i dva-tri zakona nema se šta pohvaliti. Najavili su raskid sa praksom partijskog zapošljavanja, a ona je na vrhuncu, gdje je i sam premijer potvrdio da je Demokratski front dobio po dubini sve što je tražio“, rekao je  potpredsjednik stranke Bojan Zeković.

Prema njegovim riječima, obećano je i prevazilaženje podjela, „a one su danas nikad veće jer vlast radeći po stranom diktatu forsira upravo teme koje žele razgradnju građanskog bića i identiteta Crne Gore“.

„Ako znamo da je ova vlast došla, ne na reformskom, već na kleronacionalističkom talasu, onda i ne čudi što se oni ne bave reformama, razvojem i vladavinom prava, kako su obećavali, već nažalost postaju namjesnička vlast Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, kompromitujući samu ideju političkih promjena koje su bile neophodne Crnoj Gori“, zaključio je potpredsjednik SDP-a.

Najavljujući otvaranje novog bulevara u Podgorici gradonačelnik Ivan Podgorice i potpredsjednik Demokratske partije socijalista osvrnuo se na godišnjicu izbora.

„Na dan kada je Crna Gora, prije godinu dana, počela da tone u mrak, zasijaće nova ‘Luča’ i podsjetiti sve da se naša Podgorica ne da“, napisao je Vuković na Facebook profilu.

Nova vlast, stari problemi

Analitičar Perić je mišljenja da nova vlast nije htjela da „troši energiju“ praveći otklon od praksi koje zajednicu čine suštinski zaostalom, „već je prigrlila mehanizme koji će jačati kontrolu političkih procesa“.

„Dobili smo transformaciju samih političkih oligarhija. Pogledajte šta se radi sa partijskim zapošljavanjima i kakva smo tu zakljinjanja u poštenje slušali pa da vam bude jasno  da tu nema želje da se ta praksa mijenja. Opravdanje da to tako mora jer su neki ljudi 30 godina diskriminisani je neodrživo“, poručuje Perić.

Već po formiranju Vlade, vladajuća većina našla se na udaru kritika javnosti zbog prvih postavljenja „po dubini“ u vladinim institucijama. Dio političke javnosti, ali i zvanični Brisel je ocijenio da  kriterijumi za postavljenja nisu stručne reference već bliskost crkvi ili vladajućim partijama, što su iz Vlade negirali.

Već do januara partije unutar tri vladajuće koalicije u Crnoj Gori su međusobno, shodno partijskim kvotama, raspodijelile više od 60 čelnih funkcija u državnim kompanijama, agencijama, ustanovama i drugim javnim institucijama.

Ove partije su godinama, dok su bile u opoziciji oštro kritikovale partijsko zapošljavanje koje je sprovodila dotadašnja vlast na čelu sa Demokratskom partijom socijalista.

Kako kaže Perić, „prosvjetiteljski“ potencijal nove vlasti je potrošen.

„Počeli smo s pričom o vladi eksperata a sve smo bliži priči formiranju novog političkog  subjekta. Nema ništa sporno u tome da se formiraju nove političke partije ali smo očekivali da kreiraju efikasan sistem, da uspostave snažne procedure, utemelje  vladavinu prava i da stvore novu vrijednost a ne novu partiju. To nije bilo obećanje“, kazao je Perić.

Navodi da je nova vlast preuzela od prethodnika prakse poput partijskog zapošljavanja.

„Jasno je da je bivša vlast ostavila ogromne probleme i da se u godini nakon izbora ne može očekivati radikalno bolji standard i transformacija društva ali za neke stvari ne treba mnogo vremena. Mogli su na političkoj ravni pokazati veću otvorenost za kritike, demontirati nezakonite mehanizme upravljanja, učiniti javnu upravu transparentnijom ali prioritet  nove vlasti je borba za politički plijen“, poručuje Perić.

Prvu godinu nakon izbora obilježava i duboko podijeljeno društvo, uz pojačane tenzije između pristalica pro-crnogorske opozicije predvođene DPS-om i podržavalaca vladajućeg Demokratskog fronta.