Kraus: Tražimo da se Vlada i Sabor pridržavaju Ustava
Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj u nedjelju je u Javnoj ustanovi Spomen-područje Jasenovac održala komemoraciju za žrtve jasenovačkog logora za vrijeme kvislinške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 1941-1945.
Već treću održali su komemoraciju neovisno od državne komemoracije. Ove je godine povod za vlastitu komemoraciju nedavna preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima da se ustaški pozdrav "Za dom spremni", čija je upotreba zabranjena, ne kažnjava ako ga se koristi u kontekstu komemoracija poginulim pripadnicima stranačke milicije Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u ratu u Hrvatskoj 1991-1992. godine, koji su ga imali u znaku na rukavima uniforme.
Kako prenosi Hrvatska radio-televizija (HRT), predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus pojasnio je motive Koordinacije i ŽOZ-a zašto samostalno komemoriraju jasenovačke žrtve.
"Tražimo da se Vlada i Sabor pridržavaju Ustava Republike Hrvatske. Povjerenstvo za sučeljavanje s prošlošću, nakon godinu dana rada, utvrdilo je da je pozdrav 'Za dom spremni' neustavan. Zato je njegova poruka još skandaloznija, kada predlaže da se taj pozdrav može koristiti u komemorativnim prilikama. Dakle, izuzetno - što god to značilo", istaknuo je predsjednik ŽOZ-a.
Istakao je da je "predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio da bi se ta iznimka regulirala zakonom".
S tim u vezi, Kraus je ustvrdio kako se "u pravnim državama, kada je neka zakonska odredba neustavna, ona usklađuje s Ustavom, a kada su upravni akti nadležnih tijela u suprotnosti sa zakonom ili Ustavom, oni se poništavaju, odnosno stavljaju van snage".
"Mi očekujemo da Vlada u najkraćem roku uputi u Sabor prijedlog zakonskih odredaba, koje će se uskladiti s hrvatskim Ustavom da se konačno riješi ovo pitanje njegovim izglasavanjem. Pozdrav 'Za dom spremni', u bili kakvoj upotrebi i obliku u Hrvatskoj, za nas nije prihvatljiv", istaknuo je Kraus.
State Department upozorava, nadležni u Hrvatskoj šute
Da li su završeni jugoslavenski ratovi devedesetih?
Predsjednik ŽOZ-a ocijenio je da se "židovska zajednica ne može složiti s revizijom povijesti, ne možemo se složiti s izjednačavanjem NOB-a (Narodnooslobodilački rat) i NDH, NDH i SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija), kada se govori o totalitarizmu. NDH je bila sazdana na rasnim zakonima, zar se to može izjednačavati?".
Ognjen Kraus je zatražio da hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Vlada budu "jasni u svojim porukama i bez stalnoga ali".
Molitvu za duše ubijenih u Jasenovcu održao je glavni rabin za Hrvatsku i Crnu Goru, vijence su položili veleposlanica Izraela u Hrvatskoj Zina Kalay, francuski i kanadski veleposlanik Philippe Meunier i Daniel Henry Andrew Maksymiuk, te predstavnici veleposlanstva Njemačke, Austrije, Sjedinjenih država i Srbije, kao i Srpskog narodnog vijeća.
Izraelska veleposlanica komemorirala je odvojene komemoracije.
"Za mene je nebitno koliko komemoracija imate, sve dok govorite o holokaustu i ja ću dolaziti na te komemoracije koliko ih god bilo. Naravno da je tužno što se ljudi ne mogu ujediniti oko ovog pitanja, ali gdje god i kada bude komemoracija, ja ću biti tamo, ne samo kao veleposlanica nego i kao privatna osoba. Vlada Hrvatske je čula moje mišljenje o tome kako je žalosno da je vaša zajednica podijeljena ne samo oko ovoga i nadam se da će Vlada Hrvatske donijeti odluku oko provedbe preporuka Komisije za suočavanje s prošlošću. Čini mi se da je ovo sada tek privremeno rješenje", rekla je veleposlanica Zina Kalay Kleitman.
I ove će godine biti održane tri komemoracije za Jasenovac. Iz istih razloga kao i Koordinacija židovskih općina, zasebnu će komemoraciju u subotu 21. travnja održati predstavnici Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, a u nedjelju 22. travnja će se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora održati državna komemoracija žrtvama.
Svake godine sredinom travnja na prostoru nekadašnjeg ustaškog logora održava se komemoracija na spomen pokušaja proboja preostalih oko 600 jasenovačkih logoraša 21. travnja 1945., na vijest da će svi biti likvidirani. Probilo ih se nešto preko stotinu.
Prema pojedinačnom popisu žrtava koji se i dalje korigira, u Jasenovcu je za nepune četiri godine postojanja logora ubijeno ili umrlo od zlostavljanja, bolesti ili neljudskih uvjeta gotovo 84.000 ljudi, od toga najviše Srba – gotovo 48.000, preko 16.000 Roma i više od 13.000 Židova.