FOTO: POSJETILI SMO HRVATSKU OPĆINU BUDUĆNOSTI Skupljaju solarnu energiju, privlače milijune iz EU, recikliraju i izvoze hranu
Vođen poduzetničkim duhom, mladi vlasnik velikog poljoprivrednog imanja u mjestu Vidovec pokraj Varaždina Marko Hladika 2012. uložio je vlastitih 350.000 kuna u postavljanje 320 kvadrata solarnih panela na krov skladišta i elektranu od 30 kilovata i s HEP-om sklopio ugovor o otkupu struje na 14 godina.
Uzgoj hrane
Četiri godine kasnije vratio je investiciju, što znači da će sljedećih 10 godina svaki mjesec imati čistu zaradu od oko 7500 kuna, a i nakon toga će moći prodavati struju, ali po nešto nižoj cijeni. Da mu dobrih ideja ne nedostaje dokaz je njegovo gospodarstvo koja je naslijedio od oca i djeda te razvio proizvodnju krumpira na 25 hektara, dok na još 14 hektara plodne zemlje u varaždinskom polju sadi razno povrće, među kojim i nadaleko poznati varaždinski kupus.
U širenje proizvodnje do sada je uložio i 1,2 milijuna kuna iz Ipard programa Europske unije, a uskoro bi mu iz fondova EU trebalo stići još oko bespovratnih 6 milijuna kuna.
Većina od 5400 stanovnika Vidovca živi od poljoprivrede, i to uglavnom od proizvodnje krumpira, kupusa, cvijeća i bundeva od koje se proizvodi bućino ulje u dvije uljare iz kojih se po cijelom selu šire mirisi prženih koštica. Zemlja je izvor blagostanja pa načelnik Bruno Hranić (HDZ) ističe kako su i njegovi sumještani svjesni da je moraju sačuvati ako žele i dalje od nje živjeti.
Općina Vidovec hrli u budućnost pomoću solarne energije
Stoga im nije bilo teško usvojiti njegove ekološke ideje koje provodi već punih 19 godina. “Cilj nam je potaknuti što više poljoprivrednika da postave solarne panele i koriste ih za grijanje svojih plastenika, a razmatramo i mogućnost da im sufinanciramo dio troškova”, kaže Hranić.
Sanacija otpada
Po struci ekonomist, a u duši ekolog, načelnik je posebno ponosan što je po standardima zaštite okoliša njegova općina među najnaprednijima u Hrvatskoj, a prije 20-ak godina bila je prepuna divljih odlagališta jer je jedva imala ikakav sustav odvoženja komunalnog otpada. Svih 1400 domaćinstava tako već godinu i pol smeće odlaže u pet odvojenih kanti i vreća, potiču se razni projekti podizanja energetske učinkovitosti, na mjestu nekadašnjeg divljeg deponija uređeno je jezero s rekreacijskim centrom i ribnjakom, komunalci vode dosta brige o uređenju javih zelenih površina... Ne zaostaju ni građani koji - nemoguće je ne primijetiti - kao da se nadmeću tko će imati ljepšu okućnicu, s više cvijeća i ukrasnog bilja.
Modernizacija
A prije desetak dana postavljene su i dvije tzv. pametne klupe s nadstrešnicama, u selima Nedeljanec i Tužno, te isto takva smart autobusna stanica u središtu Vidovca. Sve tri, ukupne vrijednosti oko 110.000 kuna, proizvod su tvrtke Energo Mobil iz Velike Gorice. Pametne klupe i čekaonice napajaju se sunčevom energijom koja proizvodi struju pa građani mogu besplatno napuniti mobitele, a usput se mogu i besplatno priključiti na bežični internet. U općini koja se sastoji od 11 naselja nedavno je krenula zamjena javne rasvjete pa je već postavljeno stotinjak štedljivih LED svjetiljki kojih će ukupno biti oko 700. Troškovi rasvjete tako će se smanjiti za 40 posto.
Kako se odvoz smeća na deponij naplaćuje po težini, stanovnici Vidovca, otkriva načelnik, uskoro će manje plaćati račune koje im šalje varaždinsko komunalno poduzeće Čistoća jer su zahvaljujući odvojenom sakupljanju znatno smanjene količine koje završavaju na smetlištu. Sada je cijena odvoza 61 kunu mjesečno po domaćinstvu. Kako bi građani bili još discipliniraniji, općina ih je odlučila educirati kako pravilno odvajati otpad u dvije kante - za papir i ostali nerazvrstani otpad - te vreće za staklo i plastiku i tekstil, koje Čistoća podijeli svim domaćinstvima. Posebna se pažnja posvećuje edukaciji najmlađih u dvjema osnovnim školama.
Učiteljica u školi Tužno Vesna Kovačić tvrdi kako njezinim učenicima ne pada na kraj pameti ubaciti i najmanji papirić u pogrešnu kantu, a ekološkoj svijesti ih se uči kroz razne projekte.
Obnova fasada
Otpadno ulje od prženja iz školske kuhinje prerađuje se u biodizel. Uz pomoć profesora i pedagoga Josipa Pučeka učenici sami od biorazgradivog otpada proizvode kompost, godišnje oko 500 kilograma, koji koriste za uređenje školskog vrta. “U početku su ljudi teže prihvaćali da moraju odvojeno odlagati smeće, ali se ekološka svijest ne može stvoriti preko noći”, ističe umirovljeni novinar Martin Lukavečki, koji je jedan od 17-ero vlasnika kuća u mjestu koji su postavili energetski učinkovite fasade.