Deranja: Poduzetnici očekuju rasterećenje gospodarstva i ukidanje administrativnih barijera

OPATIJA - Poduzetnici od Vlade očekuju da bude stabilna i da ostvari obećano, od države očekuju rasterećenje gospodarstva, ukidanje administrativnih barijera i prenormiranosti zakona, a od lokalne uprave "otvorena vrata" i brže procedure, izjavila je u petak u Opatiji predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja.

Poduzetnici od države ponajprije očekuju ono što je najavljivano u predizbornom programu, a to je rasterećenje gospodarstva, no još je je važnije ukidanje administrativnih barijera, prenormiranosti zakona, resterećenje kroz uplate u državni proračun i cjelovita porezna reforma, rekla je Deranja na 5. međunarodnome Invest forumu.

Istaknula je i kako poduzetnici od lokalne uprave očekuju da im "otvori vrata" za ulaganja te da procedure budu brže kako bi znali da su važni i dobrodošli u sredinu u koju ulažu.

Na Invest forumu, koji su u suradnji s Opatijom, Agencijom za investicije i konkurentnost te Županijskom komorom iz Rijeke organizirali Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka, predstavljene su mogućnosti ulaganja u projekte na području Primorsko-goranske županije. Gospodarstvenici, predstavnici financijskih institucija, veleposlanstava u Hrvatskoj, lokalne i područne samouprave, državnih agencija i drugi na forumu se složili da poslovno i investicijsko ozračje treba poboljšati, a ulagačima osigurati da svoje projekte ostvaruju brže i lakše.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rekao je kako su u toj županiji pojačana ulaganja, ponajprije u turizam, u luke nautičkog turizma, farmaceutsku industriju, sport te objekte u poslovnim zonama.

Kao ograničavajući čimbenik razvoja istaknuo je pitanje decentralizacije te jačanje ovlasti regionalne samouprave kao nositelja razvoja. Ocijenio je kako se na razini gradova i županija brže rješavaju mnogi administrativni poslovi.

 

Komadina smatra i da prvi potezi Vlade "ne mirišu na dobro" za gradove, općine i županije u smislu smanjenja lokalnih proračuna, ali vjeruje da će se to kompenzirati nekim drugim zakonskim rješenjima. Treba napraviti preraspodjelu poreza na dohodak te bi i dio poreza na dodanu vrijednost trebao biti prihod lokalnih jedinica, istaknuo je Komadina.

 

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel rekao je da su ulagači u tom gradu dobrodošli. Rijeka obuhvaća samo 44 četvorna kilometra koji su gotovo posve urbanizirani te se na području grada teško može organizirati velika industrija po kojoj je nekad bio poznat, rekao je te dodao da su se zato u suradnji sa Sveučilištem opredijelili za razvoj inovativnih industrija koje se mogu razvijati i u okruženju. S tim u vezi spomenuo je i zamisao o prenamjeni bivše Inine rafinerije na Mlaki u znanstveno-tehnologijski park u suradnji s Inom i riječkim Sveučilištem.

 

Kao okosnice aktivnosti za sljedeće petogodišnje razdoblje Obersnel je naveo projekte Europske prijestolnice kulture (EPK) 2020. i Urbane aglomeracije Rijeka te izgradnju novoga KBC-a. Urbana aglomeracija Rijeka je iskaz političke volje Europe da prepozna gradove kao nositelje razvoja i kroz dodatna financijska sredstva iz EU fondova omogući razvoj projekata, a riječka aglomeracija u prvoj fazi može računati na 50 milijuna eura iz EU i još oko 25 posto domaćih financijskih sredstava, rekao je Obersnel.

 

Istaknuo je da projekt EPK nije važan samo kad je riječ o kulturnim događajima, nego i omogućavanju drugačijeg poslovnog okruženja, kreativnih industrija i obnove dijelova grada.

 

Obersnel smatra da Hrvatska treba cjelovitu reformu zakonodavstva i poreznu reformu. Država je prenormirana, ima previše različitih institucija koje donose važne odluke pa postaju smetnja i problem za bržu realizaciju projekata, rekao je.

 

Na pitanje u raspravi hoće li gradska uprava, s obzirom na najavljene mjere, otpuštati ljude ili smanjivati plaće, Obersnel je odgovorio kako neće jer plaće čine samo 11 posto gradskog proračuna.

 

Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić rekao je da investicija ima sve više, ali je rast i napredak još prespor.

 

Govoreći o preprekama na koje se žale ulagači, Novinić je istaknuo da su slučajevi vrlo različiti. Mnoge turističke investicije događaju se unatoč neuređenom pitanju turističkog zemljišta i tome što zahvaćaju pomorsko dobro i šume i drugo. Ipak, investicije u turizam, iako ih ima puno, najsporije se ostvaruju, a najlakše se ostvaruju ulaganja u proizvodnju, kojih također ima, ali nisu jače medijski istaknuta. Za ulaganja u proizvodnju treba iznimno puno znanja, a naša struktura ljudi koji završavaju fakultete je takva da im je lakše ići u područje usluga, rekao je Novinić.

 

Na forumu je predstavljen i novi katalog investicija županije s 81 razvojnim projektom vrijednim više od 8,7 milijarda eura.