U Ukrajini zabranili ruske društvene mreže: Što to znači?
U utorak, 17. svibnja, Ukrajina je proširila popis ruskih kompanija i građana protiv kojih su uvedene sankcije. Na popisu su se našli zastupnici, novinari, suci, poslovni ljudi, kao i banke, platni sustavi, poljoprivredna gospodarstva, pa čak i georgijevska lenta (glavni simbol Drugog svjetskog rata, koji je u posljednjih nekoliko godina postao i simbol proruskog raspoloženja).
Ipak, najupečatljivija točka na obnovljenom popisu Kijeva bila je jednokratna zabrana ruskih društvenih mreža i softverskim proizvoda. Na takvu neočekivanu vijest najmanje spremni su bili sami građani Rusije – milijuni korisnika podigli su promet ruskih društvenih mjera do rekordnih „dramatičnih“ visina.
O kakvim se društvenim mrežama i drugim resursima radi?
Uredba predsjednika Petra Porošenka odnosi se na sve servise kompanija Mail.Ru Group i „Yandex“, uključujući i društvene mreže koje im pripadaju – „VKontakte“ i „Odnoklassniki“, tražilice Mail.Ru i „Yandex“. Osim toga, izvan zakona su stavljeni i, primjerice, korisni proizvodi poput rječnika i programa za prepoznavanje teksta kompanije ABBYY (njihove tehnologije koriste Microsoft i Samsung), poslovni kanal RBC, koji ima reputaciju medija koji ne ovisi o ruskim vlastima, program za računovodstvo kompanije „1C“, servisi za naručivanje taksija i još mnogo toga.
Zabrana isključivo zbog ruskog porijekla?
Kijev je svoju odluku objasnio željom da se zaštiti nacionalna sigurnost. „Danas se moramo oduprijeti ruskoj propagandi. Sankcije su uvedene zbog nepoštivanja međunarodnog prava i povrede državnih granica“, izjavio je ukrajinski premijer Vladimir Grojsman.
Savjetnik ministra unutarnjih poslova Zorjan Škirjak ranije je izjavio da su „Odnoklassniki“ i „VKontakte“ danas „u potpunosti pod kontrolom i vodstvom ruskih obavještajnih službi“, dok je narodni zastupnik Vladimir Arjev sada čak i opisao kako on to sebi zamišlja: „Ako ukrajinski vojnik uslika fotografiju svoje vojne jedinice i postavi je na društvene mreže, ruske obavještajne službe koje imaju pristup tim društvenim mrežama moći će pratiti ne samo razmještanje te jedinice, već i njezino kretanje.“
Ukrajinski predsjednik Petar Porošenko prokomentirao je vlastitu uredbu… na svojoj stranici „VKontakte“: „Masovni cyber-napadi Ruske Federacije po čitavom svijetu, a posebice nedavno miješanje u predizbornu kampanju u Francuskoj ukazuju na to da je došlo vrijeme da se djeluje drugačije i odlučnije“.
Međutim, tada nije jasno na koji način nacionalnu sigurnost ugrožavaju rječnici kompanije ABBY ili „Yandex. Taksi“.
Kome će biti gore - Rusiji ili Ukrajini?
Iz kompanije Mail.Ru Group su priopćili da ni na koji način neće korigirati svoje financijske planove, jer je udio ukrajinskog poslovanja u strukturi prihoda kompanije „neznatan“. Isto su rekli i u „Yandexu“, izrazivši žaljenje zbog poništavanja višegodišnjeg truda tima. „Glavna žrtva sankcija je ukrajinski korisnik“, smatraju u kompaniji. I u tome su djelomično u pravu.
„VKontakte” je najpopularnija društvena mreža u Ukrajini, koju mjesečno posjećuje 16 milijuna ljudi. Publika „Odnoklassnika“ iznosi 9,5 milijuna ljudi, prema podacima Kantar TNS zauzimaju deseto mjesto na ljestvici svih internetskih resursa u Ukrajini. U cjelini će, prema podacima kompanije Mail.Ru Group, sankcije protiv ruskih IT-tvrtki pogoditi više od 25 milijuna ukrajinskih građana. Ljudi će izgubiti radna mjesta, ukoliko ukrajinske podružnice internetskih kompanija budu zatvorene, a stotine tisuća ukrajinskih organizacija će možda morati naći novi način vođenja računovodstva. Ukrajinsku vladu bi to, prema procjenama ukrajinskih stručnjaka, moglo koštati najmanje 1 milijardu dolara.
No glavni povod za kritiku su prava i slobode građana. „Porošenko je u jednom potezu zadao strašan udarac slobodi izražavanja u Ukrajini. To je neoprostivo kršenje prava Ukrajinaca na pristup informacijama po vlastitom izboru, a Europska unija i drugi međunarodni partneri Ukrajine trebali bi odmah pozvati Ukrajinu da tu odluku poništi“, izjavila je Tanya Cooper, ukrajinska predstavnica međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch.
S istog stajališta ukrajinsku vlast kritiziraju i vlasti RF, napominjući da se svaka blokada može zaobići pomoću anonimnih proxy poslužitelja, VPN tehnologije, proxy servera i dr. Tako da su napori Ukrajine „kratkovidni“ i vode do „velikog ukrajinskog vatrozida“.
No nije li i sama Rusija blokirala internetske resurse?
Ruski registar zabranjenih stranica danas broji više od 70 tisuća domena (vodi se od 2012. godine), uključujući popularnu poslovnu društvenu mrežu LinkedIn. Tako da se, kada se na saveznim televizijskim kanalima odjednom počelo govoriti o besmislenosti blokiranja stranica i poučavati o metodama zaobilaženja, društvene mreže nisu mogle suzdržati od ironije: „Kakvo slavlje! Svi mediji vjerni Kremlju požurili su ispričati Rusima kako da zaobiđu blokade Roskomnadzora!“
Ipak, čak su i najkontroverznijim zakonima o ograničenjima na internetu u Rusiji prethodile barem minimalne rasprave stručnjaka i javnosti. Priprema uredbe Petra Porošenka odvijala se u tajnosti, bez kampanje podizanja svijesti od strane vlade. Ovaj bi neočekivani korak mogao izazvati djelomično neprihvaćanje jednog dijela društva.