Hoće li Trump poremetiti planove Britanije na Balkanu?
Nakon odluke Senata SAD ratificirati protokol o ulasku Crne Gore u NATO sljedeći potez pripada predsjedniku Donald Trumpu. Sada će Bijela kuća donijeti odluku hoće li ova balkanska zemlja sa minijaturnom vojskom i 650.000 stanovnika ući u vojnopolitički blok čije širenje Rusija doživljava kao ugrožavanje vlastite sigurnosti. Očekivani Trumpov potpis ispod tog dokumenta će doprinijeti razočaranju ruskog rukovodstva u politiku američkog predsjednika koga su mnogi optuživali za prijateljske veze s Rusijom i pretjerane simpatije prema Putinu. Međutim, Trumpov potpis još više može iznenaditi Veliku Britaniju, koja je, sudeći po najnovijim izjavama, planirala preuzeti od SAD štafetu vodeće zemlje u regiji.
Ilustracija: AP
Europska solidarnost "Politika prihvaćanja Crne Gore kao članice NATO-a liči na signal koji upućuje Trumpov tim da SAD ostaju privržene NATO-u i europskim partnerima", rekao je Richard Weitz, direktor Centra za vojnopolitičku analizu Instituta "Hudson" i stručnjak međunarodnog debatnog kluba "Valdaj". Privrženost Donalda Trumpa europskim partnerima i NATO-u stavila se pod upit tijekom predsjedničke kampanje i poslije njegovog ulaska u Bijelu kuću. U situaciji kada su čelnici kontinentalne Europe pokušavali skužiti namjere Trumpa prema partnerima SAD iz NATO-a, Britanija je iznijela vlastite inicijative vezane za regiju u kojoj NATO još uvijek izvodi operaciju održavanja mira. "U kontekstu moguće zavjere u Crnoj Gori pozivam sve nas da učinimo više kako bismo se suprotstavili kampanjama dezinformacije od strane Rusije koje destabiliziraju situaciju, i da prisutnost Zapada na Balkanu učinimo očiglednijim", rekla je premjer Velike Britanije Thereza May u ožujku 2017. godine, ponudivši svoju zemlju kao domaćina summita o Zapadnom Balkanu planiranog za 2018. godinu.
Senat SAD. Ilustracija: AP
Stručnjaci smatraju da je izjava Thereze May zapravo pokušaj Londona uvjeriti svoje europske partnere u nepokolebljivost Britanije na Balkanu. "EU je danas u stanju kada treba ponuditi ideje za budući razvoj. Riječi Thereze Mej o očitoj destabilizaciji na Balkanu su i pokušaj da Velika Britanija dokaže kako izlaskom iz Europske unije ne napušta Europu kao međunarodna sila, a ujedno pokazuje solidarnost", rekla je Ekaterina Entina, docent Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodne politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije". U situaciji kada svijet pokušava odgonetnuti politiku Trumpa prema Europi, London preuzima funkciju prve violine, između ostalog i na Balkanu. Međutim, čak i kritika NATO-a još uvijek ne jamči da novi predsjednik SAD neće sudjelovati u životu Saveza.
Kako će Rusija reagirati na članstvo Crne Gore u NATO-u?
"U SAD postoji opći stav da treba pružiti potporu savezima čije postojanje je u interesu američke vanjske politike. Među njima je i NATO. Još uvijek se naglašava da SAD i dalje jamče sigurnost saveznicama u Europi i Aziji putem odvraćanja oponenata", rekao je Andrej Sušencov, rukovoditelj agencije "Vanjska politika" i direktor organizacije kluba" Valdaj ". To znači da će London još korigirati svoje planove u pogledu vodeće uloge na Balkanu.Žarište konfrontacije Formalni ulazak jedne balkanske zemlje u NATO, do koga može doći u narednim mjesecima, garantirano će izazvati oštru negativnu reakciju Moskve. Stručnjaci, međutim, ističu da su odnosi Rusije s NATO-om ionako dosta loši, te će ulazak Crne Gore u savez teško ih moći dodatno pokvari. Umjesto toga, samo će biti još jedan u nizu faktora koji podižu tenziju među njima. "Ulazak Crne Gore u NATO je važan i teško prihvatljiv događaj, ali za Rusiju nije od životnog značaja kao pažnja koju NATO posvećuje Ukrajini i Gruziji ", rekao je Sušencov.
Novi prosvjedi u Rusiji: Tko se i protiv čega buni?
Moskva će teško podnijeti širenje saveza čak i ako Trump ne bude javno inzistirao na ulasku Crne Gore u NATO kako ne bi onemogućio uspostavljanje dijaloga s Kremljom. "Ti planovi se kose s mišljenjem koje ruska diplomacija ima o tome da se blokovskim pristupom i širenjem NATO-a oduzima mogućnost uspostavljanja odnosa temeljenih na povjerenju između Rusije i Alijanse, a države koje se nalaze između Rusije i NATO-a primorane su biti svojevrsna tampon-zona ili žarište konfrontacije", zaključio je Sušencov.