Hoće li Rusija smanjiti svoj nuklearni arsenal u zamjenu za ukidanje sankcija?
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump želi postići dogovor s Vladimirom Putinom o značajnom smanjenju ruskih nuklearnih arsenala u zamjenu za djelomično ili potpuno ukidanje ekonomskih sankcija.
"Oni su uveli sankcije Rusiji, hajde da vidimo možemo li postići neki dobar dogovor s Rusijom", rekao je novoizabrani predsjednik SAD-a za The Times. "Mislim da možemo početi od toga da nuklearno oružje treba biti znatno smanjeno. U ovom trenutku Rusija je u velikoj mjeri pogođena sankcijama, međutim, smatram da se nešto može uraditi kako bi svi bili na dobitku."
Trumpova izjava ostavlja prostora za interpretaciju. Ako on govori o recipročnom smanjenju nuklearnih arsenala, onda je to u suprotnosti s izjavom koju je dao krajem 2016. Prije mjesec dana Trump je uvidio hitnu potrebu za tim da njegova zemlja "znatno ojača i unaprijedi svoj nuklearni potencijal".
Moskva se zasad suzdržala od komentiranje najnovijih izjava budućeg predsjednika SAD-a. "Hajde da ipak budemo strpljivi i pričekamo da gospodin Trump službeno stupi na dužnost američkog predsjednika, pa ćemo onda procjenjivati sve njegove inicijative", rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
Argumenti 'za'
"Ovaj prijedlog je za Rusiju povoljan, i, ako bude službeno ponuđen, trebali bismo pristati na njega", rekao je umirovljeni general-major Vladimir Dvorkin, glavni znanstveni suradnik Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije znanosti.
"No Trump je nepredvidljiv, danas kaže jedno, a sutra drugo", dodao je general Dvorkin. "Trebali bismo pričekati da novi američki državni tajnik da Putinu službeni prijedlog ili da barem telefonira ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu."
General Dvorkin je dodao da u pozivu na smanjenje nuklearnih arsenala nema ništa novo i da je Barack Obama od 2013. također pozivao na smanjenje broja razmještenih nuklearnih bojevih glava za trećinu.
Prema Praškom sporazumu iz 2010. godine, Rusija i Sjedinjene Države su postavile gornju granicu od 1550 razmještenih nuklearnih bojevih glava na svim tipovima nosača.
"Od 2013. godine smo se opirali novom smanjenju na svaki mogući način, izlažući sasvim neutemljene argumente – govorili smo da će smanjenje arsenala utjecati na rusko nuklearno odvraćanje, čak i kada su naši stručnjaci davali suprotne argumente", rekao je general Dvorkin.
Argumenti 'protiv'
"Amerikanci predlažu da se broj razmještenih nuklearnih bojevih glava smanji na 1000, a broj svih tipova nosača na 500. No važno je shvatiti da nuklearno oružje za Rusiju i SAD podrazumijeva različite stvari", rekao je vojni stručnjak agencije TASS Viktor Litovkin. "Za Moskvu je ono sredstvo odvraćanja, a za Washington teret koji ne moće koristiti na bojnom polju, čije je opsluživanje jako skupo."
Umjesto nuklearnog oružja Amerikanci razvijaju i u naoružanje uvode krstareće rakete s konvencionalnim bojevim glavama, koje po snazi nisu ništa slabije od nekih nuklearnih bojevih glava.
"U modernom ratovanju nije potrebno oružje s eksplozivnim kapacitetom od 300 kilotona i odstupnjem raketa od cilja za nekoliko desetaka kilometara. Za razliku od sustava otprije 50 godina, današnje je oružje visokoprecizno i dovoljno je koristiti konvencionalne bojeve glave od 100 kilotona koje ne ostavljaju radioaktivno onečišćenje i nemaju takav psihološki utjecaj na globalno javno mnijenje", dodao je analitičar.
Prema njegovim riječima, za uspjeh pregovora s Rusijom o nuklearnom razoružanju nije dovoljno samo ukinuti sankcije, već treba i poboljšati geopolitičku situaciju u Europi i svijetu.
"Bit će problematično pregovarati s Moskvom o smanjenju broja nuklearnih bojevih glava dok u baltičke države stižu nove brigade NATO-a i dok se u Poljskoj i Rumunjskoj razmješta sustav proturaketne obrane koji se lako iz obrambenog može pretvoriti u ofenzivni", zaključio je Litovkin.