Ubojstvo ruskog veleposlanika neće postići željeni cilj
Ovaj teroristički napad pokazuje da islamističke skupine povlače očajničke poteze, jer ostaju bez novca i naoružanja koje su im slali njihovi pokrovitelji, a oslabio im je i džihadistički žar, tako da polako shvaćaju da im razvoj situacije u najturbulentnijoj regiji na svijetu nikako ne ide na ruku.
Veza između Ankare i Moskve nije prekinuta
Prvo i najvažnije je to što je Moskva iskazala jasan i odlučan stav da je organizatore ubojstva neophodno izvesti pred lice pravde. Nakon ovog tragičnog događaja predsjednik Putin je na konzultacije pozvao ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, ali i šefove sigurnosnih i obavještajnih službi.
Pored nastojanja da dobije diplomatsku potporu (Moskva je najavila da će pitanje ubojstva ambasadora postaviti pred Vijećem sigurnosti UN-s), očekuje se da će ruska strana zatražiti i bolju koordinaciju svojih i sigurnosnih službi Turske tijekom rada na ovom slučaju, što će sigurno dovesti do bržeg otkrivanja krivaca.
Brojni mediji prenijeli su komentar koji je na Twitteru postavio Fatih Öke, ataše za tisak veleposlanstva Turske u Washingtonu: "Metak ispaljen na veleposlanika Karlova nije bio namijenjen samo njemu, već i odnosima Turske i Rusije".
To je još jedan dokaz da postoji duboko razumijevanje na različitim razinama komunikacije između dviju zemalja. Međutim, postoje i brojne "treće strane" koje žele udaljiti Ankaru od Moskve. Ali, to se ovoga puta neće dogoditi. Tragični incident neće poljuljati bilateralne odnose.
Atentat će samo učvrstiti Erdoganovu vlast
Drugo, ovaj teroristički akt imat će posljedice na unutarnju tursku politiku. Tvrdnja koju je iznio kanal HaberTurk da je 22-godišnji Mevlut Mert Altintas navodno bio član FETÖ-a (teroristička organizacija Fethullaha Gülena) još nije službeno potvrđena.
Ako se ispostavi da je točno da je ubojica bio blisko povezan s nekadašnjim saveznikom, a današnjim protivnikom predsjednika Recepa Erdogana, Fethullahom Gülenom koji boravi na teritoriju SAD-a, to će samo pojačati "lov na vještice" pokrenut u Turskoj nakon neuspješnog državnog udara prošlog ljeta.
To bi ujedno navodnog "liberala" hodžu Gülena učinilo suučesnikom u ovom ubojstvu s predumišljajem. BI li bi navelo Moskvu da se pridruži Ankari u zahtjevu za izručenje ovog bivšeg imama iz SAD-a?
Hoće li možda u tom slučaju i Bijela kuća žrtvovati Gülena radi poboljšanja odnosa s Turskom i Rusijom, s obzirom na smjenu vlasti 20. siječnja? Mora se priznati da je to vrlo zanimljivo pitanje.
Zbližavanje Rusije, Turske i Irana
Treće, trenutak koji je izabran za atentat od ključnog je značaja za istragu. Mala je vjerojatnost da je vrijeme odabrano slučajno. Ubojstvo je izvršeno samo nekoliko dana prije najavljenog odlaska turskog ministra vanjskih poslova Mevlüta Çavuşoğlua u Moskvu, gdje je trebao razgovarati s ruskim i iranskim kolegama - Sergejem Lavrovom i Mohammadom Javadom Zarifom.
Bilo je planirano da se na ovim razgovorima ozbiljno razmotri novi odnos snaga na terenu poslije uspjeha sirijske regularne vojske i uspostavljanja kontrole nad Alepom.
Čini se da je Moskva polagala dosta nade u taj susret, unatoč tome što je jedan dužnosnik turskog ministarstva vanjskih poslova pokušao umanjiti njegov značaj, rekavši da "to nije susret od kojeg se može očekivati čudo, već je to prilika da sve strane iznesu svoje stavove".
Sergej Lavrov je očekivao susret s mnogo više optimizma: "Nadam se da ćemo razgovarati o detaljima i konkretnim uvjetima koji mogu zaista pridonijeti poboljšanju situacije na terenu, dok se naši zapadni partneri više bave retorikom i propagandom, umjesto da utječu na one koji ih slušaju" .
Moskva je i dalje odlučna pomoći regionalnim akterima da privedu kraju građanski rat u Siriji i zauvijek otkloniti opasnost koja prijeti od Islamske Države. Ciljevi su jasni i nema odustajanja od njih.
Krajnji ishod sadašnje humanitarne katastrofe u Siriji (a to je, nažalost, posljedica svakog građanskog rata) imat će izravan utjecaj na kredibilitet pozicije Moskve u regionalnim geopolitičkim relacijama, kao i na ocjenu učinkovitosti njezine diplomacije.
Hici, kukavički ispaljeni s leđa, koji su usmrtili visokog diplomatskog predstavnika Rusije, neminovno će utjecati na nedavno uspostavljene, ali još uvijek nedovoljno snažne veze između Rusije, Turske i Irana.
Organizatori ubojstva vjerojatno su se nadali da će ono zaustaviti zbližavanje ovih regionalnih sila, ali će se dogoditi suprotno - taj zločin će samo doprinijeti njihovom bržem zbližavanju.