Stručnjak: Odnosi između RF i NATO-a mogli bi se promijeniti već u veljači 2017.
Tijekom summita u Bruxellesu 7. prosinca vodstvo NATO-a i čelnici ministarstava vanjskih poslova Europske unije potpisali su paket od 42 projekta za povećanje suradnje na području cyber-sigurnosti, zaštite od hibridnih prijetnji itd.
Jedno od ključnih pitanja o kojima se raspravljalo na summitu bilo je i razvijanje učinkovite strategije za postavljanje prema vanjskoj politici Moskve.
Pozicija NATO-a
Sjevernoatlantski savez nastavit će provoditi politiku "dijaloga i obrane" u odnosu na Rusiju, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
"Rusija ostaje i Rusiju ne bismo trebali pokušavati izolirati, već (bismo trebali) s njom surađivati u različitim smjerovima kako na razini saveza, tako i na razini pojedinačnih država članica NATO-a", rekao je Stoltenberg.
Pritom glavni tajnik smatra da sankcije protiv Rusije treba produžiti. Podsjetio je da će radi zaštite Europe i zemalja Sjevernoatlantskog saveza u baltičkim zemljama i Poljskoj biti raspoređena četiri dodatna bataljuna (od 800 do 1200 ljudi u svakom), kao i na odluku Washingtona da učetverostruči financiranje svog vojnog prisustva u Europi.
Glavno tajnik NATO-a pritom je rekao da savez ne vidi prijetnju sigurnosti od strane Rusije, ali da je zabrinut zbog sve većeg broja ruskih oružanih snaga u smjeru zapada.
"Ne želimo sukob, želimo ublažiti napetosti", rekao je Stoltenberg u intervjuu za Kommersant, odgovarajući na pitanje "doživljava li NATO Rusiju kao svoju primarnu prijetnju".
Pozicija Rusije
Prema riječima Aleksandra Gruška, stalnog predstavnika Rusije pri NATO-u, Moskva nije primijetila nikakve promjene u poziciji NATO-a niti želju da revidira svoje odnose s Rusijom.
"Situacija se nastavlja pogoršavati, konkretno, stvaraju se novi mali stožeri, i stalno se govori o tome da NATO treba povećati prisutnost u Crnom moru. U konačnici je sve to u suprotnosti sa stvarnim potrebama Europe po pitanju sigurnosti", citira agencija TASS riječi diplomata.
Gruško je naglasio da "dvostruki pristup" čelnika Sjevernoatlantskog saveza (kombinacija dijaloga s politikom odvraćanja) nameće Rusiji novi hladni rat.
"Danas je očigledno da NATO svoju budućnost povezuje s obranom od velikog neprijatelja, što savez prisiljava da raspiruje rusku prijetnju. Iako je savršeno jasno da Rusija ne gaji nikakve agresivne planove u odnosu na NATO - to ne bi imalo veze sa zdravim razumom", rekao je stalni predstavnik Rusije pri NATO-u.
Što Rusija može očekivati od NATO-a i novog predsjednika SAD-a?
Poslije izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a u ruskom se društvu pojavio osjećaj da bi se sada odnosi sa Zapadom mogli poboljšati. Međutim, neki ruski stručnjaci smatraju da je prerano to očekivati.
"Rusija bi se trebala čuvati onoga što ja zovem 'njihalo Dostojevskog' - mi osciliramo od strašnog očaja do potpune euforije, koja je osobito narasla u posljednjih mjesec dana, nakon izbora Trumpa i izbora u nekim europskim zemljama", rekao je Viktor Mizin, profesor na Moskovskom državnom institutu međunarodnih odnosa (MGIMO) i zamjenik direktora instituta za strateške procjene.
Međutim, kako smatra direktor Instituta za američke i kanadske studije Ruske akademije znanosti Valerij Garbuzov, budućnost odnosa Rusije i NATO-a postat će jasnija do veljače 2017. godine.
"Ne želi samo Moskva napredak u odnosima s NATO-om, već to želi i niz zemalja članica NATO-a", rekao je Garbuzov. "Sada možemo očekivati konstruktivniji rad obje strane. Posebice ako se na kraju godine održi sastanak Vijeća Rusija-NATO, na kojem bi se mogli identificirati daljnji smjerovi suradnje", dodao je stručnjak.
Prema riječima Mizina, vladajuća politička klasa u zapadnim zemljama nije se promijenila i nastavlja Rusiju doživljavati kao problem, a ne kao saveznika.
"Establišment neće dopustiti Trumpu da se približi Rusiji. NATO će ostati vjeran sebi: nastavit će se politika odvraćanja Moskve, kao i izjave o tome da Kremlj razrađuje strategije "hibridnog ratovanja"", rekao je stručnjak.
Napredak u izbjegavanju vojnih incidenata
Ipak, prema riječima Mizina, Rusija i NATO sada imaju priliku riješiti pitanje prevencije incidenata na moru i u zraku, i dogovoriti se o priključivanju transpondera (sustava prepoznavanja pripadnosti vojnih zrakoplova) – upravo o tome trenutno pregovaraju ruski veleposlanik pri NATO-u i zamjenik glavnog tajnika NATO saveza.
"U posljednjih nekoliko godina raste broj incidenata na moru i u zraku. Svi se sjećamo kako su turski lovci oborili ruski bombarder Su-24 krajem prošle godine. Sada je glavni cilj sprječavanje takvih tragedija u budućnosti", rekao je stručnjak.