Jutarnji list u ponedjeljak 25.5. čitateljima daruje knjigu DEBLJINA

PRIRUČNIK DEBLJINA - Više od polovice Hrvata ima višak kilograma. Vrijeme je za promjene Ovaj sveobuhvatni vodič “Debljina - klinički pristup” autora prof. dr. Davora Štimca nastao je uz pomoć Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora

Više od polovice Hrvata ima višak kilograma. Vrijeme je za promjene Ovaj sveobuhvatni vodič “Debljina - klinički pristup” autora prof. dr. Davora Štimca nastao je uz pomoć Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora

 

Ne, nije dobro. Hrvati su debela nacija jer više od polovice ima višak kilograma, a to onda nije samo estetski nego prije svega zdravstveni problem. Ovo vrijeme epidemije sigurno nije išlo na ruku ni onima s umjerenom tjelesnom težinom, a osobito su stradali oni koji i inače vode svakodnevnu bitku s kilogramima jer je uz sve pokušaje suzdržavanja “izazova” bilo previše.

 

Mnogi su pokleknuli. Po cijele dane zatvoreni u kući, nemogućnost barem i minimalne tjelesne aktivnosti, hladnjak na dohvat... Sve je to dodatno zakompliciralo situaciju s viškom kilograma, odnosno umjesto priprema za ljeto i kupaće kostime, zalihe su samo porasle. Stručnjaci naglašavaju da je višak kilograma put u niz bolesti, poput visokog krvnog tkala, masnoća u krvi, kardiovaskularnih bolesti, kostobolje, pa i raka, što automatski znači i preranu smrt odnosno gubitak zdravih godina života.

ZDRAVLJE Prevencija je sigurno najbolji saveznik, odnosno idealno je kad se uspije spriječiti gomilanje kilograma. No, ništa nije izgubljeno ni kad se opustimo - uspijemo li osvijestiti problem. Kako bismo pomogli čitateljima Jutarnjeg lista u borbi protiv viška kilograma, uz pomoć Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora poklanjamo im u ponedjeljak knjižicu “Debljina - klinički pristup” autora prof. dr. Davora Štimca, predsjednika Hrvatskog društva za debljinu i njegovih suradnika.

Knjižica sadrži mnogo korisnih savjeta oko toga kako prepoznati debljinu, objašnjenja što je to “normalna” težina, kako ne pasti u iskušenje ‘punog tanjura’, kako višak kilograma utječe na zdravlje... “

Debljina je već krajem prošlog stoljeća poprimila karakter globalne epidemije. U svijetu je trenutačno čak 650 milijuna debelih i oko dvije milijarde onih s viškom kilograma. Ni Hrvatska nije izbjegla taj trend pa tako 57 posto starijih od 18 godina ima previše kilograma, a 20-ak posto je bolesno debelo. I ne samo da prekomjerna težina muči odrasle, nego su i djeca u tom lošem trendu. Njih čak 35 posto ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 14 posto je debelo, što nas stavlja među prvih pet europskih zemalja po udjelu pretile djece”, upozorava prof. dr. Štimac.

Dodaje kako je za put u debljinu, osim hrane, vrlo opasna tjelesna neaktivnost. Već sama definicija debljine najbolje govori o opasnosti viška kilograma. Udžbenici kažu - debljina je kronična bolest kod koje dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva i negativnih posljedica za zdravlje.

Brojke su neumoljive jer se kod onih kojima je tjelesna težina 60 posto veća od normalne udvostručuje obolijevanje od svih bolesti, a i smrtnost je dvostruko veća. Debljina je rizični čimbenik za pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, i to srčanožilne, dijabetes tipa 2, kroničnu opstruktivnu bolest pluća, neke zloćudne tumore, ali i psihičke poremećaje. Upravo te bolesti su krive za 80 posto smrti građana Hrvatske.

 

UREĐAJI Kako prepoznati debljinu zapravo i nije problem jer je dovoljan pogled prema dolje pa onaj tko od trbuha ne vidi noge nedvojbeno ima višak kilograma. No, jednostavno je izračunati i indeks tjelesne mase (ITM) koji ne smije prelaziti 25.

Svaki višak je znak prekomjerne težine, a kad prelazi 30, to znači da smo debeli. Može pomoći i metar - kad pokaže da je opseg struka kod muškarca veći od 92, a kod žena 80 centimetara, to je znak da je nužno smanjiti kalorije na tanjuru i povećati tjelesnu aktivnost. Za mjerenje debljine mogu se koristiti i napredni uređaji poput bioimpedancea.

Aparat pušta vrlo slabu struju kroz tijelo i tako se određuje koja je količina vode i masti. Naime, udio masnog tkiva normalno je oko 15 do 20 posto u muškaraca te 20 do 25 posto u žena.

Ako se ti rasponi povećaju, tada se radi o prekomjernom nakupljanju masnog tkiva u organizmu s negativnim posljedicama po zdravlje. Sve u svemu, već na prve naznake viška kilograma treba reagirati jer u suprotnom to nerijetko postaje vječna borba u kojoj je najveći gubitnik zdravlje.