FOTO: SVEMIRSKI BRODOVI USRED ZAGREBA Prošli smo metropolom i izdvojili pet objekata koji odskaču u svojim ulicama
Zagrebački kvart Jarun nedavno je dobio intrigantnu stambenu zgradu koja izgleda kao da je izašla iz svjetskih časopisa za arhitekturu. Međutim, ovo djelo studia NFO na neki je način kao NLO koji se spustio u dio toga naselja koje obilježava kaotični urbanizam obiteljskih kuća i zgrada. Sličnih je primjera gradnje u desetljeću koje završava bilo još nekoliko, a možemo ih nazvati i svjetionicima suvremene arhitekture u Zagrebu jer oni u svojem okružju više ili manje strše, ali su i putokaz.
Problematika zašto se suvremena arhitektura u Zagrebu ne može graditi u suvremenom okružju vrlo je kompleksna. Mnogi su stari i često izgledom ruralni kvartovi neplanski građeni, zanemareni u smislu razvoja javnih sadržaja i infrastrukture, ne promišlja se stručno njihov razvoj i nema primjera njihove urbane sanacije. A kako život ide dalje, nije realno ni očekivati da neće biti pokušaja i nastojanja arhitekata i investitora da idu u korak s vremenom i trendovima.
Ima i dosta stanovnika Zagreba koji žele živjeti u drukčijim stanovima i kućama od onih koji se uglavnom prodaju na tržištu. Također, često urbani identitet u “prigradski ambijent” unose i vlasnici suvremenih obiteljskih kuća, od kojih su neki željeli ostati u kvartu svoje mladosti, ali stanovati u objektima u skladu s vremenom.
Neplanski izgled mnogih zagrebačkih naselja zapravo je ozakonjen aktualnim planovima. U njima su primjerice novogradnje naslonjene na stare kuće, a prometna infrastruktura i širina cesta prilagođena je prijašnjem, gotovo seoskom predjelu. Gradnja se, kako nam objašnjavaju stručnjaci, provodi po Generalnom urbanističkom planu koji bi trebao biti, kao što mu sam naziv kaže generalni, opći, dakle i strateški plan, a ne kao što je sada - plan koji određuje uvjete gradnje. Grad mora rasti i razvijati se, a kvalitetne rezultate, smatraju oni, mogu dati samo čvrsti i dosljedni urbanistički planovi uz stratešku viziju budućnosti grada.
Problem je i to što su 2014. godine ukinuti detaljni planovi uređenja, a nema ni instituta urbane komasacije u pravnom poretku koja bi donekle omogućila Gradu da objedini neko područje za preobrazbu. Također je porazno i što je urbanistička struka u Zagrebu i Hrvatskoj marginalizirana. Bez svega toga su primjeri suvremenih objekata iz naše priče zapravo svojevrsni ekscesi u prostoru, nastali samo zahvaljujući tvrdoglavosti i upornosti arhitekata i investitora, koji su se uhvatili ukoštac s rigidnim pravilima gradnje propisanih GUP-om, te su često realizirani donekle prikrivenim namjerama prilikom ishođenja dozvola za gradnju.