Putin kao lice reklamnih kampanja?
U nedjelju, 20. kolovoza, ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je kamp za mlade "Tavrida" na Krimu. Ovaj je put izdvojio vrijeme da temeljito porazgovara s mladim redateljima i glazbenicima. Oni su se dobro pripremili te su uspjeli nagovoriti šefa države da promovira njihove projekte - Putin je za samo pola sata postao sudionik u nekoliko reklamnih kampanja, prenosi Lenta.
Prvi zamjenik šefa predsjedničke administracije Sergej Kirijenko je u kamp stigao ujutro, no glavni je gost prilično kasnio. U večernjim je satima konačno sletio helikopter s Putinom. Putin je brzo pogledao izložbu rukotvorina te se uskoro posvetio razgovoru s mladima.
Prvi su riječ preuzeli redatelji. Jedan od njih je ispričao kako priprema film o genijalnom matematičaru i asketu Grigoriju Perlmanu. Redatelj nije tražio novac, već se dosjetio nečeg zanimljivijeg – predložio je predsjedniku da napiše pismo preporuke ministru kulture. „To je u ministarstvo vrlo dobrodošlo“, pojasnio je mladić. Putin se s time složio.
Zbunilo ga je jedino to što je redatelj Perlmana nazvao „uspješnim“ matematičarom. „On je talentiran, a ne uspješan! On nije ništa pronašao, pa nije išao brati gljive“, ispravio je redatelja. Preporučio mu je i da od Perlmana zatraži dozvolu za snimanje. „Naravno! No on ništa neće potpisivati!“, odmahnuo je rukom mladić. Nakon što je još nekoliko puta prekinuo predsjednika, dobio je od njega dugo očekivano obećanje da će doći na premijeru filma.
Tu nije stala promocija robe uz pomoć predsjednika. Još je nekoliko mladih ljudi bez puno srama predložilo Putinu da sudjeluje u promociji njihovog rada. Putin se nekoliko puta složio, no ipak je zamolio da ga više ne uključuju u reklamne kampanje. „Neću više ništa reklamirati“, smirio je poduzetnički žar.
Na suradnju su ga nastavili nagovarati na druge načine – primjerice, zamolili su ga da „raširi“ sustav predsjedničkih potpora za mlade redatelje, kao i da uvede kvote za prikazivanje djela mladih ruskih kompozitora u kazalištima. Po mišljenju govornika, bez kvota nema impulsa za razvoj kulture. Putin nije bio impresioniran idejom – istaknuo je da bi uvođenje takve norme moglo birokratizirati proces te je predložio da se osmisli neki drugi način popularizacije suvremene glazbe.
Ponesen takvim valom raspoloženja, mladi arhitekt je zatražio ni manje ni više nego dozvolu za obnovu manastira Čudova i Voznesenskog u Kremlju. Projekt je već razrađen i odobrio ga je patrijarh. „Ideja mi se jako sviđa“, rekao je Putin. No tu je i značajno „ali“: mišljenje stručnjaka iz područja povijesti, arheologije i arhitekture. Oni jednoglasno traže da se u Kremlju ne grade replike. „Mnogi kažu – nemojte to dirati. Bez obzira na to koliko dobro izvedena, replika će uvijek na pozadini drevnih crkava izgledati kao replika“, objasnio je Putin.
Nakon arhitekture su prešli na druge teme. Raspravljali su o cenzuri i „informacijskom bezakonju“ koje vlada na televiziji. Putin se tu prisjetio svojeg posljednjeg razgovora s piscem Daniilom Graninim. Pisac se požalio na rusku televiziju – rekao je da se na njoj umjesto informacija izlijeva neprekidan tok o lopovima i kriminalcima. Putin nije osudio televizijske šefove za neuspjeh u pronalaženju ravnoteže. Prema njegovom mišljenju, društvo mora samo razviti sustav moralno-etičkih ograničenja, a država se ne treba uplitati u taj proces.
Sam predsjednik je na kraju rekao da u svom radu najvažnijim smatra pristojnost i ljubav prema onima radi kojih radi. „Bez toga je nemoguće postići uspjeh“, rekao je Putin.