Rusija smanjuje vojne troškove: Ima li kakvih razloga za zabrinutost?

Gospodarska kriza i sankcije imale su utjecaj na Rusiju. Kao i prethodnih godina, proračun Ruske Federacije i dalje se smanjuje, pa su tako i vojni rashodi smanjeni. "Ove jeseni moramo usvojiti proračun za iduću godinu. Vojni proračun će biti srezan, ali se to neće nimalo odraziti na modernizaciju naoružanja naše vojske i mornarice ", rekao je predsjednik Vladimir Putin.

Prilika za strance: Sankcije otvorile prostor za unosne poslove u Rusiji

Isto se dogodilo 2016. godine, kada je ruska vlada smanjila vojne troškove za 160 milijardi rubalja (oko 2,7 milijardi dolara). Ruslan Puhov, direktor Centra za stratešku analizu i tehnologije, kaže da taj trend nije iznenađenje. On smatra da ruska javnost ne bi trebala biti zabrinuta zbog smanjenog financiranja vojske i obrambene moći Rusije. Kao što se može primijetiti, tempo modernizacije naoružanja nije usporen: kopnene, zračne i vojno-pomorske snage i dalje dobivaju nove visokotehnološke sustave naoružanja, kao što je i planirano. Međutim, ako se recesija nastavi, Puhov ističe da će ga vojska osjetiti za 10 do 15 godina.  

Što će biti srezano? Najveći dio proračuna Ministarstva obrane (48 milijardi dolara, gotovo 4% bruto nacionalnog proizvoda) potrošen je za nove generacije vojnih sustava, među kojima su lovački avioni, bombarderi, tenkovi, podmornice i ratni brodovi. Ruska vojska će do 2022. godine dobiti preko 22,5 bilijuna rubalja (oko 370 milijardi Dalara).

Tri godine "rata sankcija": Da li Rusija pobjeđuje?

Pojedini stručnjaci, međutim, smatraju da će proračun biti uravnotežen tako da pojedini planirani vojni događaji moraju biti odgođeni.

"Vlada će odgoditi određene nabavne i znanstvene radove. Primjerice, Rusija trenutno nema potrebe da ulaže gomilu novca u razvoj Barguzin - željeznički raketni sustav s novom interkontinentalnom balističkom raketom, tako da taj posao može biti odgođen na par godina", rekao je za RBTH vojni analitičar lista Izvestia Dmitrij Safonov. On također smatra da će vlada odgoditi investiranje u razvoj novog strateškog bombardera PAK DA. Kao i u slučaju s Barguzinom, u ovom trenutku postoje drugi sustavi koji izvršavaju zadatke na zadovoljavajućoj razini. "To je složen projekt u dugoj vožnji. Rusija ne planira ratovati ili sudjelovati u konfliktima gdje će biti potrebni leteći dronovi koji mogu baciti na neprijatelja 30 tona projektila i bombe. Suvremeni strateški avioni Tu-160, Tu-22M3 i Tu-95 odlično izvršavaju zadatke u vojnoj operaciji protiv terorista Islamske države", rekao je Safonov.

Što se neće srezati? Sa druge strane, stručnjaci se slažu da razvoj pojedinih nuklearnih raketnih programa nikada neće biti odgođen, niti će biti obustavljeno njihovo financiranje, jer ti programi imaju prvostupanjski značaj. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je ranije ove godine rekao da ruska vojna industrija radi skoro u tri smjene kako bi stvorila novu interkontinentalnu balističku raketu "Sarmat".

Projekt stoljeća: Deset činjenica o Krimskom mostu

Raketa sa oznakom RS-28 teška je 100 tona i nosi bojevu glavu tešku 10 tona. Prve rakete će biti isporučene strateškim raketnim snagama posle 2020. godine umesto sadašnjih raketa R-36M „Vojvoda“ koje su u ovom trenutku najteže i najubojitije strateške rakete na svijetu (svaka je teška 211 tona i nosi bojevu glavu tešku 9 tona).

Safonov smatra da će nova raketa biti temelj ruske politike nuklearnog odvraćanja jer ima domet 17.000 kilometara i nosi 15 zasebnih samonavođenih bojevih glava čija snaga varira od 150 do 300 kilotona.

„To će biti ključ za sprečavanje ozbiljnih konflikata i zaštitu zemlje u budućnosti“, rekao je on za RBTH Hrvatska.