Kako je od borbenog helikoptera napravljena luksuzna letjelica Ka-62?
Perspektivni višenamjenski helikopter Ka-62 prvi je put poletio za vrijeme izložbe helikopterske tehnike HeliRussia 2017. u svibnju ove godine. Ovaj let je u neku ruku bio senzacija, jer se na letjelici radilo preko 20 godina, tako da se stručnjaci više nisu ni nadali da će ona ikada poletjeti.
"Paradoks je u tome što je ovaj helikopter prvobitno naručila vojska. Tada se on zvao Ka-60 'Kasatka'. Danas je to potpuno nova civilna letjelica. Ona se na tržištu pozicionira kao konkurencija vrlo popularnom talijanskom helikopteru AgustaWestlandAW139 koji se proizvodi serijski, a kupuju ga vlade mnogih zemalja, kao i plinske i naftne kompanije po cijelom svijetu", rekao je za RBTH Hrvatsku direktor Međunarodnog centra za geopolitičku analizu, umirovljeni general-pukovnik Leonid Ivašov.
On smatra da je Ka-62 udarna vijest koja ove godine stiže iz ruske industrije helikoptera.
Ka-62 / ZUMA Press/Global Look Press
Prvobitna zamisao
Iz svoje vojne prošlosti letjelica je zadržala samo oblik trupa. Prvobitno je to trebao biti zapovjedni helikopter. Bilo je planirano da ga koristi zapovjednik eskadrile udarnih helikoptera Ka-50 "Crni morski pas" za upravljanje borbenim djelovanjima.
"Ka-60 je trebao imati sustav za upravljanje borbom, kao i sustave za radio-tehničko i optičko promatranje i ometanje radio elektroničkih signala. Drugim riječima, taj helikopter je trebao biti 'mozak' jedinstvenog informacijskog sustava upravljanja. Ali na kraju taj plan nije realiziran", kaže Leonid Ivašov.
Po njegovim riječima, najprije je vojni vrh odustao od "Crnog morskog psa", jer je to helikopter jednosjed, a nije logično da pilot sam upravlja helikopterom koji u niskom brišućem letu otkriva ciljeve i pogađa ih visokopreciznim oružjem. A kad je otpao Ka-50, otpala je i potreba za stvaranjem zapovjednog helikoptera.
Projekt helikoptera Ka-62 / Vladimir Matvijevski/TASS
Međutim, neuspjeh s Ka-50 nije zaustavio Heroja Rusije Sergeja Miheja, glavnog konstruktora ovog modela, tako da je on na kraju od jednog napravio dva modela, i sada ruska vojska ima dvije varijante ove letjelice - kopneni Ka-52 i palubni Ka-52 "Katran".
Ovaj drugi je jedinstven po tome što pored palubnog baziranja može nositi dvije supermoćne krstareće rakete H-35 i H-31. Jedna je protubrodska, a druga je namijenjena uništavanju protuzračnih raketnih sustava tipa MIM-104A Patriot. Ranije su takvu mogućnost imali samo palubni lovci Su-33 i MiG-29K/KUBR.
Današnji izgled helikoptera "Kasatka"
Konstruktor je slično postupio i s helikopterom Ka-60, samo što je u ovom slučaju "izbacio" sve što se tiče vojnog programa i usredotočio se na stvaranje civilne letjelice.
"Promjene se prije svega tiču motora. Umjesto ruskih su postavljeni francuski motori Ardiden 3g s 1680 konjskih snaga i digitalnim sustavom upravljanja FADEC, koji može preuzeti od pilota jedan dio operacija i učinkovitije štediti gorivo. Primjena ovog motora je odmah poboljšala karakteristike helikoptera vezane za brzinu i eksploataciju", rekao je za RBTH Hrvatsku profesor Akademije vojnih znanosti Vadim Kozjuljin.
Po njegovim riječima, ovaj stroj u usporedbi s većinom stranih letjelica istog ranga razvija prilično veliku brzinu krstarenja (290 km/h) i maksimalnu brzinu (308 km/h). Helikopter je dobio i suvremene propelere od kompaktnih kompozitnih materijala.
"Kompozitni materijali (visokootporna i superlaka plastika) čine 60% konstrukcije. To je vrlo visok pokazatelj za suvremenu avijacijske tehniku", dodao je Kozjuljin.
Kabina ima sjedala za prijevoz 15 ljudi. Po želji naručitelja letjelica može biti opremljena kao medicinski, transportni ili VIP helikopter za dužnosnike i menadžere visokog ranga. Smatra se da je ova posljednja varijanta najperspektivnija, čak i pored jake konkurencije u vidu talijanskog modela AgustaWestland AW139.
Ka-62 / ZUMA Press/Global Look Press
Dobre i loše strane novog helikoptera
Stručnjaci uspoređuju Ka-62 s ruskim srednjolinijskim putničkim avionom Suhoj Superjet 100 i ističu da i jedna i druga letjelica imaju veliki broj komponenata strane proizvodnje.
"Za ruske prilike je to i dobro i loše. Loše je zato što proizvodnja tehnike u potpunosti ovisi o političkoj situaciji i eventualnim sankcijama, a dobro je što se time omogućuje bezbolna certifikacija letjelice po međunarodnim standardima i njezino promicanje ne samo na unutarnjem, nego i na vanjskom tržištu", smatra Kozjuljin.
Po njegovim riječima, izlazak na svjetsko tržište bit će glavni faktor uspjeha helikoptera Ka-62. Ako se to ne realizira, tvrtka neće moći povratiti novac koji je uložila tijekom 20 godina "uspona i padova" kroz koje je prošao helikopter Ka-62, zaključio je profesor.