Dodik odbacuje EU kredite, Čović smatra da je šteta izgubiti sredstva iz Plana rasta
Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske, izjavio je da Republici Srpskoj "ne trebaju krediti Evropske unije", komentarišući najavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos koja je potvrdila da Zapadni Balkan rizikuje do juna da izgubi više stotina miliona eura zbog nedovoljne primjene reformskog procesa predviđenog Planom rasta.
Mogući gubici za Bosnu i Hercegovinu u slučaju da se ne preduzmu sve reforme su 373,9 miliona eura.
"Nećemo podržati ništa gdje postoji centralizacija. Ta sredstva Plana rasta su donacija, a u značajnom dijelu su krediti, njihovi krediti nam ne trebaju", kazao je Dodik nakon sastanka sa liderom Hrvatske demokratske zajednice Draganom Čovićem u Banjaluci, 21. aprila.
Za razliku od Dodika, Čović je rekao kako je "šteta propustiti bilo kakva sredstva iz Evropske unije".
"Treba biti evropski put. Trebaju svi prioritetni projekti prema EU biti ispunjeni", kazao je Čović.
Plan rasta je paket EU za region od šest milijardi eura. Ima za cilj da, između ostalog, udvostruči ekonomije u ovim zemljama u narednih deset godina.
BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra prošle godine u Brisel, godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije. Prije toga je Evropska komisija za 108,5 miliona eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto.
U izradu plana reformi koji još čeka odobrenje iz Brisela bile su uključena tri nivoa vlasti – državna, entitetske i deset kantonalnih – i 22 predstavnika su imala 772 primjedbe koje je Vijeće ministara BiH na kraju bez konsultacija s njima prihvatilo ili odbacilo.
Koje su bile teme sastanka Dodika i Čovića?Dodik je na konferenciji za novinare najavio i kako će do izbora i nakon opštih izbora u oktobru ove godine, SNSD i HDZ ostati politički partneri.
Prema riječima Čovića, primarna tema sastanka je bila Južna interkonekcija, te budžet institucija BiH, kojeg ova država nije usvojila u ovoj godini i nalazi se na privremenom finansiranju.
"Treba završtiti priču i o Južnoj interkonekciji. Nakon što je Vlada RS dala saglasnost na telefonskoj sjednici za ovaj projekat, vjerujem da će to učiniti i Vijeće ministara BiH", kazao je Čović.
Južna plinska interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku, čime bi se omogućila diversifikacija izvora snabdijevanja plinom.
Prošle sedmice je Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio izmjene i dopune zakona kojim se omogućava uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta Južna interkonekcija. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Izmjene zakona dolaze u trenutku kada se Federacija BiH suočava s pritiskom rokova koje je postavila Evropska unija u vezi s potpunom obustavom uvoza ruskog plina od januara 2028. godine.
Prema obrazloženju Vlade Federacije BiH, osnovna trasa gasovoda ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni odvojci, uključujući i novi krak prema Tuzli.
Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jednim gasovodom od Zvornika do Sarajeva, izgrađenim prije oko četiri decenije.
Istovremeno, u Banjaluci je 17. aprila potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz Republiku Srpsku.
Prethodno je Vlada tog bh. entiteta dala 1. aprila saglasnost da se za gradnju gasovoda kroz taj bosanskohercegovački entitet u budžetu obezbijedi nešto više od milijarde maraka (500 miliona eura).
Radi se o novom gasovodu koji bi se trebao spojiti na gasni priključak Bosne i Hercegovine sa Srbijom kod Zvornika u BiH, a kroz koji trenutno stiže isključivo ruski gas.
Evropska komisija je ranije, na upit Radija Slobodna Evropa, upozorila da planirani gasovod ne doprinosi smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa, već bi je dodatno produbio, podsjećajući da EU od BiH očekuje usklađivanje s energetskim i vanjskopolitičkim ciljevima Unije.
Kompanije koje će graditi gasovod su iz konzorcija koji predvodi Konvar iz Srbije, a u kome su još Jokić-invest iz Zvornika, Radis iz Istočnog Sarajeva, Zavod za zavarivanje iz Beograda i GasTeh iz Inđije.