Posjeta Lavrova Pekingu dok Kina pojačava diplomatske napore oko rata u Iranu

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov doputovao je u Peking u trenutku kada Kina pojačava diplomatske napore u vezi s ratom u Iranu, a usred američke blokade brodova koji pristaju u iranske luke, što je potez koji je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo "opasnim i neodgovornim".

Očekuje se da će Lavrov održati razgovore s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem tokom svoje posjete 14. i 15. aprila.

Prema navodima ruskog Ministarstva vanjskih poslova, razgovori će obuhvatiti ratove u Iranu i Ukrajini, kao i produbljivanje veza između Pekinga i Moskve.

"Očekuje se temeljna razmjena mišljenja o nizu 'vrućih tema' i regionalnih pitanja, uključujući ukrajinsku krizu i situaciju na Bliskom istoku", navodi se i dodaje da će se tokom posjete razgovarati i o kinesko-ruskoj saradnji u multilateralnim tijelima poput Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), BRICS-a, G20, Šangajske organizacije za saradnju (SCO) i Ujedinjenih nacija.

Posjeta Lavrova Kini dolazi nakon što mirovni pregovori u Islamabadu između Sjedinjenih Država i Irana nisu rezultirali dogovorom, što je navelo američkog predsjednika Donalda Trumpa da pozove na blokadu brodova koji pristaju u iranske luke dok prolaze kroz Hormuški moreuz, stratešku tačku za svjetsko snabdijevanje energijom.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je taj potez "opasnim i neodgovornim" tokom konferencije za novinare 14. aprila.

Posjeta se odvija i u trenutku kada kineski lider Xi Jinping nastoji da igra vidljiviju ulogu u diplomatiji oko rata na Bliskom istoku, dok se tenzije između Teherana i Washingtona razvijaju.

Xi je 14. aprila ugostio šeika Khalida bin Mohammeda Al Nahyana, prijestolonasljednika Abu Dhabija, gdje je, prema kineskim državnim medijima, "iznio prijedloge za očuvanje mira u regionu".

"Suverenitet je osnova opstanka svih zemalja, posebno velikog broja zemalja u razvoju, i ne smije biti narušen", rekao je Xi, prema kineskom izvještaju sa sastanka.

Iako su neki izvještaji, uključujući i komentare samog Trumpa, sugerisali da je Kina imala ulogu u podsticanju nedavnih pregovora o prekidu vatre, ostaje nejasno koliko je uloga Pekinga bila ključna u privođenju Teherana za pregovarački sto.

Analitičari kažu da Kina teži jačanju svog globalnog statusa usred rata u Iranu, nastojeći prikazati Sjedinjene Države kao destabilizujuću silu u međunarodnoj politici i trgovini.

Peking i Moskva o ratu u IranuIako je dio redovnih aktivnosti između Pekinga i Moskve, Lavrovljeva posjeta se dešava u ključnom trenutku rata u Iranu i odnosa Kine sa Sjedinjenim Državama.

Očekuje se da će Trump otputovati u Peking 14. i 15. maja na samit sa Xijem, koji će se fokusirati na niz trgovinskih, tehnoloških i vojnih pitanja.

Putovanje je prvobitno bilo zakazano za kraj marta, ali je odgođeno zbog rata u Iranu.

Sankcionisani naftni tanker kineskog porijekla trebao bi biti prvi brod koji će testirati novu američku blokadu Hormuškog moreuza, prema podacima o isporuci kompanija LSEG i Kpler.

Brod pod nazivom Rich Starry i njegov vlasnik, Shanghai Xuanrun Shipping Co Ltd, već su bili pod američkim sankcijama zbog poslovanja s Iranom.

U znaku dubokih tenzija koje je blokada izazvala u Pekingu, Guo Jiakuna, portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova, nazvao je američku akciju "opasnu i neodgovornu", dodajući da je Washington pokrenuo "ciljanu blokadu koja će samo pogoršati tenzije, podriti ionako krhki sporazum o prekidu vatre i dodatno ugroziti sigurnost prolaza kroz moreuz".

Ruska posjeta slijedi izvještaje CNN-a i The New York Timesa u kojima se navodi da američke obavještajne agencije imaju informacije o mogućim kineskim isporukama ručnih protivavionskih raketa Iranu.

Iako Kina to negira, američke službe procjenjuju da Peking razmatra načine podrške Iranu, uključujući isporuku komponenti, goriva i hemikalija koje bi se mogle koristiti u vojnoj proizvodnji.

Stručnjaci ističu da je javna retorika Pekinga donekle ublažena otkako su krajem februara počeli američko-izraelski udari na Iran.

To se pripisuje dubokim vezama Kine s arapskim nacijama, ali i cilju Pekinga da balansira odnose s SAD-om uoči predstojećeg samita Trump-Xi.

Kina uveliko zavisi od nafte koja prolazi kroz Hormuški moreuz i zabrinuta je kako bi globalne ekonomske posljedice rata mogle ugroziti njenu ekonomiju.

Podaci objavljeni 14. aprila pokazuju da je zamah kineskog izvoza usporio u martu, uz rast od svega 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je značajan pad u poređenju sa januarom i februarom kada je rast iznosio 22 posto.