State Department: Dodik podrivao BiH, na Zapadnom Balkanu ograničenja sloboda medija

Američki State Department u svom novom izvješću o stanju ljudskih prava u svetu ocijenio je da su u zemljama Zapadnog Balkana ograničeni sloboda izražavanja i medijske slobode, dok je konstatovano da je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik pojačanim verbalnim i pravnim napadima podrivao ustavni poredak BiH.

Izvještaj o zemljama Zapadnog Balkana ističe i probleme koji je evidentiran i u prethodnim izvještajima - neprocesuiranje ratnih zločina.

U dijelu za BiH, u prvom izvješću State Departmenta pod novom administracijom predsjednika Donalda Trumpa navodi se da su vlasti Republike Srpske poduzele aktivnosti koje su oslabile državne institucije, povećale međunacionalne tenzije i ograničile slobodu izražavanja.

Za Kosovo se navodi da vlasti nisu poduzela dosljedne korake za identificiranje, istragu, kazneni progon i kažnjavanje dužnosnika koji su počinili kršenja ljudskih prava.

U dijelu o Srbiji navodi da nije bilo značajnih promjena u stanju ljudskih prava u Srbiji, ali se ističu izvješća o ozbiljnim ograničenjima slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje ili prijetnje nasiljem nad novinarima i neopravdani progon novinara, te trgovinu ljudima, uključujući prisilni rad.

I za Crnu Goru je navedeno da u 2024. nije bilo značajnijih promjena u stanju ljudskih prava, a među problemima su izdvojeni izvještaji o mučenju ili okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju, te ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda.

Za Sjevernu Makedoniju je navedeno da nevladine organizacije u toj zemlji ističu da su medijske slobode ugrožene strategijskim tužbama protiv novinara (SLAPP), pritiscima zvaničnika, samocenzurom i napadima zbog istraživanja korupcije, dezinformacija i zbog govora mržnje.

U izvještaju za 2024. ne navode se pritisci niti ograničenja s kojima se u zemljama Zapadnog Balkana suočava LGBT+ populacija.

Stanje u svijetuState Department je u svom najnovijem izvješću o ljudskim pravima značajno ublažio kritike prema nekim državama koje su snažni partneri republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, poput Salvadora i Izraela, a za koje organizacije za ljudska prava tvrde da imaju ozbiljnu historiju kršenja ljudskih prava.

Iz izvještaja je uklonjeno spominjanje diskriminacije s kojom se suočavaju LGBT+ osobe, smanjen raniji fokus na reproduktivna prava, te su uvedene kritike na ograničenja političkog govora u saveznicama SAD-a u Europi, za koje američki zvaničnici vjeruju da ciljaju desničarske političare, piše AP.

Izvještaj pominje ono što Trumpova administracija smatra ograničenjima slobode govora u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj.

Godišnji izvještaj koristi identičan jezik u kojem navodi da su se "uvjeti ljudskih prava u sve tri NATO saveznice pogoršali tokom godine".

U BiH, Dodik podrivao ustavni poredakU izvještaju se o dijelu o Bosni i Hercegovini navodi da su u entitetu Republika Srpska vlasti poduzele aktivnosti koje su oslabile državne institucije, povećale međunacionalne tenzije i ograničile slobodu izražavanja.

"Pojačani verbalni i pravni napadi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podrivali su ustavni poredak zemlje, dok je polarizirajuća i uvredljiva retorika lidera Republike Srpske dodatno doprinijela političkim i etničkim tenzijama širom zemlje", piše u sažetku.

Glavni problemi s ljudskim pravima u BiH uključivali su ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda, uključujući prijetnje i nasilje nad novinarima, kao i značajno prisustvo najgorih oblika dječijeg rada, navedeno je.

Izvještaj također ističe da vlasti nisu poduzele vjerodostojne korake da istraže ili kazne zvaničnike koji su počinili kršenja ljudskih prava.

Izvještaj također pominje i problem nekažnjenosti za ratne zločine.

"Glavne prepreke za vođenje postupaka za ratne zločine bile su protek vremena, neprioritetiziranje složenijih slučajeva s najodgovornijim počiniocima, neučinkovito upravljanje i raspodjela predmeta te nedovoljna regionalna suradnja. Iako je postojao pravni mehanizam za to, žrtve su se suočavale s preprekama u ostvarivanju odštete u krivičnim postupcima zbog neuspjeha tužilaca da pribave i predstave dokaze u njihovo ime te zbog nevoljkosti sudova da odlučuju o tim zahtjevima", navedeno je.

Izvještaj ističe i problem pritisaka i prijetnji novinarima. Naveden je slučaj Milorada Dodika koji je javno napao televiziju BN, nazivajući ih "izdajnicima" zbog izvještavanja o navodnoj korupciji njegove porodice.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je pomenut u kontekstu kritika udruženja BH novinari nakon što je sugerirao da bi javni emiteri u BiH i Federaciji – FTV i BHRT – mogli riješiti svoje dugoročne financijske probleme ako bi uprava tih emitera "radila po diktatu" politika vladajuće koalicije.

Izvještaj ističe i problem prisilnih dječijih brakova,a navodeći da su u porastu, dok se pravna zaštita rijetko primjenjuje.

Kosovo 'nedosljedno u kažnjavanju kršitelja ljudskih prava'U dijelu o Kosovu spominje da je Vlada poduzela "vjerodostojne, ali nedosljedne korake za identificiranje, istragu, kazneni progon i kažnjavanje dužnosnika koji su počinili kršenja ljudskih prava".

U izvješću za 2024. godinu spominje se da je Udruga novinara Kosova (AGK) izvijestila da je nekoliko puta bila meta kampanja blaćenja kada je branila novinare i medije.

Također se navodi da je AGK izvijestio o desetcima slučajeva u kojima su vladini dužnosnici, politički čelnici, pravosudno osoblje, poslovni interesi, osumnjičeni kriminalci, prosvjednici i vjerske skupine fizički ili verbalno napadali novinare, oštećujući im opremu ili provodeći kibernetičke napade na medije.

Kosovo je zabilježilo najveći pad u posljednjih 15 godina na godišnjem Indeksu slobode tiska međunarodne organizacije Reporteri bez granica, zauzimajući 99. mjesto u svijetu od 180 zemalja.

Ovo je druga godina zaredom da Kosovo bilježi pad, nakon što je 2024. palo s 56. na 75. mjesto.

U izvješću State Departmenta također se spominje donošenje zakona o Neovisnoj komisiji za medije, koji je, između ostalog, predviđao licenciranje online medija, njihov nadzor i kazne do 40 tisuća eura.

AGK djeluje kao neprofitna udruga, dok je Vijeće za štampu Kosova samoregulacijsko tijelo.

U Srbiji napadi na novinare i prevelika uloga države u medijskom sektoruU dijelu o Srbiji navodi da nije bilo značajnih promjena u stanju ljudskih prava u Srbiji.

Značajna pitanja ljudskih prava uključivala su vjerodostojna izvješća o ozbiljnim ograničenjima slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje ili prijetnje nasiljem nad novinarima i neopravdani progon novinara, te trgovinu ljudima, uključujući prisilni rad.

Istaknuto je sporo procesuiranje ratnih zločina.

Kad je riječ o slobodi medija, naveden je problem napada na novinare, nedostatak transparentnosti u vlasništvu medija i prevelika uloga države u medijskom sektoru.

"Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) krajem 2023. dodijelilo je regionalnu licencu za emitiranje Informer TV-u bez javnog konkursa, što izaziva zabrinutost zbog bliskih veza stanice s vladajućom strankom", navedeno je.

Izvještaj navodi i da su financijski pritisci dovodili do autocenzure medija, koji su izbjegavali kritike vlasti zbog straha od posljedica.

Iako ustav i zakon zabranjuju torturu i zlostavljanje, izvještaj je naveo dva slučaja prekomjerne upotrebe sile policijskih službenika.

Ozbiljna ograničenja slobode izražavanja u Crnoj GoriI za Crnu Goru je navedeno da tokom 2024. nije bilo značajnijih promjena u stanju ljudskih prava.

Među glavnim problemima bili su izvještaji o mučenju ili okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju, te ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda.

Navedeno je da su nevladine organizacije, uključujući Human Rights Action i Civic Alliance, kritizirali sporost vlasti u procesuiranju ratnih zločina, priznavanju žrtava i isplati odštete iz rata 1990-ih.

Istaknuto je da su novinari bili izloženi prijetnjama i napadima.

Izvještaj navodi i da je Agencija za elektronske medije proširila zabranu emitiranja ruskih državnih medija (Russia Today, Sputnik, Rossiya 1) kako bi se u potpunosti uskladila s mjerama EU protiv Rusije. Ipak, zabrana nije u potpunosti sprovedena jer su platforme i dalje dostupne, piše u izvještaju.

Zvaničnici su nastavili ciljati kritičke medije, a neriješeni napadi stvaraju atmosferu zastrašivanja, navedeno je.

"Novinari su tokom godine doživjeli prijetnje, napade i pritiske zbog izvještavanja o politici, etničkim, vjerskim pitanjima, korupciji i krijumčarenju", piše u izvještaju.

Iako ustav i zakon zabranjuju torturu i zlostavljanje, nevladine organizacije prijavile su zlostavljanje osumnjičenih u policiji i zatvorima širom zemlje. Vlada je procesuirala neke policajce i zatvorske čuvare, ali sudski postupci su kasnili, istaknuto je.

SLAPP tužbe protiv novinara u Sjevernoj MakedonijiIzvještaj je naveo da nevladine organizacije u Sjevernoj Makedoniji ističu da su medijske slobode ugrožene: strategijskim tužbama protiv novinara (SLAPP), pritiscima zvaničnika, samocenzurom i napadima zbog istraživanja korupcije, dezinformacija i zbog govora mržnje.

Primjeri uključuju prijetnje smrću novinarki Lepi Djundevoj i napad na novinara Furkana Saliua. Nekoliko slučajeva je još uvijek u sudskom postupku.

Mediji, posebno javni servis, suočavaju se s političkim i ekonomskim pritiscima, dok online mediji, iako slobodniji, trpe digitalne napade i pokušaje diskreditacije.

Do septembra je četvero novinara bilo predmet SLAPP tužbi protiv njih od strane državnih i privatnih aktera.