Izraelski napadi na Iran testiraju Putinovu poziciju potencijalnog posrednika na Bliskom istoku

Izraelski napadi na iranski nuklearni kompleks i vojno rukovodstvo odjeknuli su širom svijeta, izazivajući strah od eskalacije i šireg rata u regionu.

Međutim, kampanja zastrašivanja i šoka imala je snažan odjek i u Moskvi, gdje se ruski predsjednik Vladimir Putin pozicionirao kao moćan posrednik u odnosima s Teheranom.

Ruska reakcija na napade bila je brza i nedvosmislena.

Ministarstvo spoljnih poslova je u opširnom saopštenju izrazilo "najdublju zabrinutost zbog opasne eskalacije tenzija na Bliskom istoku" i optužilo Izrael za kršenje međunarodnog prava.

"Neisprovocirani vojni udari na suverenu članicu Ujedinjenih nacija, njene građane, mirne gradove koji spavaju i nuklearnu infrastrukturu za proizvodnju energije su krajnje neprihvatljivi", navodi se u saopštenju.

"Međunarodna zajednica ne smije ostati ravnodušna na ovakve zločine koji uništavaju mir i ugrožavaju regionalnu i međunarodnu bezbjednost", navedeno je.

Ministarstvo je dodalo da tajming napada pokazuje "poseban cinizam", naglasivši da su izraelski udari izvedeni tokom zasjedanja Upravnog odbora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), i neposredno pred očekivanu šestu rundu pregovora između predstavnika Irana i Sjedinjenih Država o napredovanju iranskog nuklearnog programa.

Iako bi neki tu izjavu mogli doživjeti kao licemjernu – izraz "uspavani gradovi" lako se može povezati s kontinuiranim ruskim bombardovanjem Ukrajine, geopolitički uticaj ovih napada na Rusiju je očigledan.

Izraelska vojna kampanja stavlja na test strateško partnerstvo Irana s Rusijom i potencijalno Kremlju oduzima važnu kartu u pregovorima s Washingtonom oko Ukrajine.

U nedavnom telefonskom razgovoru s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, Putin se predstavio kao mogući posrednik u postizanju dogovora s Iranom.

Na svojoj platformi TruthSocial, Trump je napisao: "Rekao sam predsjedniku Putinu da Iran ne može imati nuklearno oružje i vjerujem da smo se po tom pitanju složili. Predsjednik Putin je predložio da učestvuje u razgovorima s Iranom i da bi mogao, možda, pomoći da se sve brzo privede kraju".

Moskva je ranije ove sedmice iznijela moguće prijedloge o ulozi koju bi mogla igrati u obuzdavanju iranskog nuklearnog programa, sugerišući da bi Rusija mogla pomoći u smirivanju tenzija izvozom iranskog nuklearnog materijala kako bi se preradio u gorivo za nuklearne reaktore.

Međutim, izraelski vojni potezi protiv Irana mogli bi ugroziti diplomatske napore da se ograniči ili preokrene nuklearni program Teherana.

Štaviše, napadi su bili usmjereni i na vrh iranskog vojnog establišmenta, koji je Rusiji obezbijedio jeftinu tehnologiju dronova za vođenje rata u Ukrajini.

Iako je Rusija prebacila proizvodnju dronova tipa Shahed, koji rutinski pogađaju ukrajinske gradove, u vlastite pogone, Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine je u reakciji na izraelske napade označilo Iran kao dio "grupe agresivnih režima" koji ugrožavaju međunarodnu bezbjednost.

U toj grupi su i Sjeverna Koreja i Bjelorusija.

"Želimo vas podsjetiti da iranski režim podržava Rusiju u njenom nelegalnom ratu agresije protiv Ukrajine i da Moskvi dostavlja oružje kojim ubija Ukrajince", navodi se u saopštenj.u

"Iran je izvor mnogih problema na Bliskom istoku i šire", dodaje se.

Rusija i Iran su produbili veze koje su uspostavljene kroz zajedničku podršku sada svrgnutom režimu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian potpisao je sporazum o strateškom partnerstvu tokom posjete predsjedniku Vladimiru Putinu u Moskvi u januaru.

Međutim, to partnerstvo ima svoja ograničenja.

Komentarišući na platformi X, Hanna Notte iz Centra James Martin za studije neširenja oružja napisala je: "Ne zaboravite: Ugovor o strateškom partnerstvu ne uključuje obaveze o međusobnoj odbrani kakve je Moskva dala Sjevernoj Koreji i Bjelorusiji", naglasivši da je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko nedavno pojasnio da Rusija nije obavezna da brani Iran u slučaju napada.

Rusija nije jedina zemlja postsovjetskog prostora koja je osudila izraelske poteze.

Međunarodne reakcije na izraelske napadeU objavi na mreži X, Ministarstvo spoljnih poslova Armenije je navelo da "jednostrani napad na Iran izaziva duboku zabrinutost".

"Posebno imajući u vidu da se dešava pred narednu rundu pregovora, on ugrožava mirovne napore, kao i ukupnu regionalnu stabilnost i globalni mir. Osuđujemo ovakve akcije i pozivamo na hitan prekid neprijateljstava i poštivanje međunarodnog prava", navodi se.

Azerbejdžan, koji kao i Armenija graniči s Iranom, takođe je osudio eskalaciju.

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog vojnih operacija koje je država Izrael izvela na teritoriji Islamske Republike Iran", saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana.

"Oštro osuđujemo eskalaciju situacije i pozivamo strane da postojeće nesuglasice rješavaju isključivo putem dijaloga i diplomatskim sredstvima, u skladu s normama i principima međunarodnog prava", istaklo je azerbejdžansko ministarstvo.

Turska je oštro osudila Izrael, nazivajući napade "očitim kršenjem međunarodnog prava" i "provokacijom koja služi izraelskoj strategiji destabilizacije regiona".

Iz evropskih prijestolnica stigle su umjerenije izjave.

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer je u objavi na društvenim mrežama pozvao na "uzdržanost, smirenost i povratak diplomatiji" nakon napada.

"Eskalacija nikome ne koristi u regionu", rekao je Starmer. "Stabilnost Bliskog istoka mora biti prioritet i sarađujemo s partnerima na smanjenju napetosti."

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen uputila je sličan poziv na uzdržanost, ne upirući prstom ni u jednu stranu.

"Evropa poziva sve strane da pokažu maksimalnu uzdržanost, odmah deeskaliraju napetosti i uzdrže se od odmazde", napisala je na mreži X. "Diplomatsko rješenje je sada hitnije nego ikad, zbog stabilnosti regiona i globalne bezbjednosti."

Da li će doći do brzog rješenja konflikta ostaje neizvjesno.

U objavi na TruthSocial, Donald Trump je nagovijestio da Iran još ima priliku da sjedne za pregovarački sto.

"Iran mora sklopiti sporazum, prije nego što ne ostane ništa, i spasi ono što je nekada bilo poznato kao Iransko Carstvo", napisao je. "Nema više smrti, nema više razaranja, samo uradite to, prije nego što bude prekasno. Neka vas Bog sve blagoslovi!"