Zastoj EU sankcija? Mađarska i Slovačka pritisnule Bruxelles zbog crne liste Rusije

Mađarska je krajem siječnja 2025. zaprijetila vetom na šestomjesečno produženje svih ekonomskih sankcija Europske unije koje su uvedene Rusiji nakon što je Moskva započela sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu prije tri godine.

Mjere – koje su uključivale zabrane uvoza ruskog ugljena, dijamanata, zlata i aluminija – konačno su produžene nakon što je Budimpešta od drugih država članica EU-a dobila neka pisana jamstva.

Iako Mađarska nije postigla svoj krajnji cilj – nastavak tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu, koji je Kijev zaustavio početkom godine – uspjela je osigurati obvezu da će Europska komisija surađivati s Ukrajinom, Mađarskom i Slovačkom u vezi s ruskim energetskim tokovima prema EU-u.

Sada, Budimpešta ponovno pokušava ublažiti sankcije EU-a prema Rusiji – ovaj put ciljajući na zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza za više od 2.400 pojedinaca i tvrtki u posljednje tri godine.

Ove restrikcije primjenjuju se na osobe poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kao i nekoliko oligarha i poslovnih ljudi optuženih za financiranje ili korist od ratnih napora Moskve.

'Ples EU sankcija'Dok se ekonomske sankcije produljuju svaki siječanj i srpanj, sankcije usmjerene na pojedince i entitete obnavljaju se konsenzusom sredinom ožujka i sredinom rujna svake godine.

Mađarska je iskoristila ovu prijetnju vetom u gotovo svakoj prilici kako bi ljude uklonila s crne liste. Tim naporima od prošle godine pridružila se i Slovačka, koja uvelike dijeli Budimpeštin proruski stav.

Diplomati iz Bruxellesa ovo nazivaju dvostrukim godišnjim "plesom EU sankcija", u kojem Mađarska i Slovačka predlažu uklanjanje s liste utjecajnih ruskih oligarha, dok se pravni tim Vijeća ministara rukovodi drugačijim setom sankcioniranih imena, koji se nazivaju "slabi slučajevi" – što znači da vjerojatno mogu bili skinuti s liste zbog nedostatka dovoljno dokaza. Kompromis se obično postiže spajanjem obje liste.

Prošle godine, na primjer, među imenima koja su skinuta s liste bila su Arkadij Volož, suosnivač ruskog internetskog diva Yandex; ruski biznismen Sergej Mndoianc; Jozef Hambalek, slovački državljanin i voditelj ruskog nacionalističkog motociklističkog kluba Noćni vukovi u Europi; Nikita Mazepin, bivši vozač Formule 1 i sin ruskog oligarha Dmitrija Mazepina; i Violetta Prigožina, majka pokojnog ruskog biznismena i vođe Wagnerovih plaćenika Jevgenija Prigožina.

Ovog puta, Mađarska je predložila šest poslovnih osoba koje je prije pokušala skinuti s liste: Dmitrij Mazepin, Ališer Usmanov, njegova sestra Gulbahor Ismailova, Mihail Fridman, Viatčeslav Moše Kantor i Pjotr Aven. Budimpešta je sada dodala još jednog biznismena, Musu Bažaeva, zajedno s ruskim ministrom sporta Mihailom Degtjarjovom.

S druge strane, Vijeće ministara je 7. ožujka predstavilo protuprijedlog u koji je uvid imao Radio Slobodna Europa. Predložili su uklanjanje s liste triju osoba koje su nedavno preminule – veteranskog ruskog političara Nikolaja Rižkova te vojnih časnika Andreja Ermiška i Alekseja Bolšakova. Iako je uklanjanje preminulih osoba obično standardna praksa, EU ih ponekad zadržava na listi kako bi osigurala da imovina na njihovo ime ostane zamrznuta.

Povrh toga, prijedlog je također sugerirao uklanjanje s liste biznismena Vladimira Raševskog, kojeg Bruxelles smatra "slabim slučajem" jer je prethodno dobio pravnu bitku na Europskom sudu pravde (ECJ) protiv sankcija koje su mu bile nametnute. Međutim, on je i dalje ostao na listi, jer se presuda odnosila samo na prethodno razdoblje sankcija, a Bruxelles je u međuvremenu obnovio mjere.

Rok brzo ističeKljučno pitanje sada je kako će Mađarska i Slovačka na to odgovoriti. Kada su veleposlanici EU-a raspravljali o ovom pitanju u Bruxellesu 10. ožujka, Budimpešta je zatražila više vremena, navodeći da još nema službeni stav o najnovijem prijedlogu Vijeća.

S obzirom na to da će se veleposlanici ponovno sastati 12. i 14. ožujka, rok za obnovu sankcija 15. ožujka približava se opasno brzo, ostavljajući malo prostora za daljnje manevre.

Malo je službenika s kojima je Radio Slobodna Europa razgovarao a koji vjeruju da će Mađarska pristati samo na uklanjanje četiri imena s liste koja je predložilo Vijeće. Na kraju, druge države članice EU-a mogle bi biti prisiljene pristati na skidanje s liste dodatnih imena kako bi se postigao kompromis.

U međuvremenu, službenici istražuju alternative u slučaju da pregovori potpuno propadnu. Jedna od opcija bila bi da većina država članica nametne sankcije na nacionalnoj razini.

Međutim, ovaj pristup suočava se s dva ključna izazova.

Prvo, nemaju sve zemlje Europske unije nacionalne okvire sankcija, već se oslanjaju na mjere na razini EU-a.

Drugo, ako Mađarska i Slovačka odbiju podržati sankcije, pojedinci s crne liste i dalje bi mogli ući u EU preko tih zemalja, što znači da sankcije neće imati učinka.