Kremlj odbacio privremeni prekid vatre prije započetih razgovora sa američkim timom u Moskvi

Viši pomoćnik predsjednika Vladimira Putina odbacio je bilo kakav privremeni prekid vatre s Ukrajinom, neposredno prije nego je američka delegacija sletjela u Moskvu na razgovore 13. marta.

Američki tim na čelu sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Steveom Witkoffom će pozvati Kremlj da pristane na 30-dnevni prekid vatre ili se suoči sa sankcijama.

Putinov pomoćnik Jurij Ušakov rekao je u intervjuu emitovanom na državnoj televiziji 13. marta da bi prekid vatre koji je predložio predsjednika SAD Donald Trump, na koji je Kijev pristao, samo dalo Ukrajini vremena da se oporavi od pritiska koji Rusija vrši svojim trupama.

"Iznio sam naš stav da ovo nije ništa drugo do privremeni predah za ukrajinsku vojsku, ništa više", rekao je Ušakov, koji je već pola vijeka angažovan u diplomatiji i koji se smatra glavnim vanjskopolitičkim savjetnikom Kremlja.

Dodao je da je stav Moskve iznio u telefonskom pozivu američkom savjetniku za nacionalnu sigurnost Mikeu Waltzu dan ranije.

"Čini mi se da nikome nisu potrebni koraci koji (samo) oponašaju mirne akcije u ovoj situaciji", rekao je on, napominjući da Rusija želi dugoročno rješenje koje će se baviti njenim interesima i uzeti ruske zabrinutosti u obzir.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov pretjodno je rekao da su se američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i savjetnik Vladimira Putina za vanjske poslove Jurij Ušakov razgovarali telefonom 12. marta, ne navodeći detalje tog razgovora.

Portparol Kremlja je dodao i da "moguće" da Vladimir Putin "i 13. marta uveče obavi međunarodni telefonski razgovor, prilično kasno", usred spekulacija o mogućem novom razgovoru Trumpa i Putina.

Moskva je Washingtonu predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetovanju odnosa sa Sjedinjenim Državama, ustvrdile su za Reuters dvije osobe upoznate s tom temom.

Nije jasno što je Moskva uključila na svoj popis niti da li je spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvatanja zahtjeva, navodi agencija.

Ruski i američki zvaničnici su razgovarali o uslovima tokom uživo i virtealnih razgovora posljednje tri sedmice, rekli su izvori.

Uslove Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je 12. marta da američki zvaničnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.

Raniji ruski uslovi su uključivali nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.

Rusija je posljednjih godina zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala "korijenskim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku.

Trump čeka Putinov odgovor o tome da li će pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.

Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati.

Neki američki zvaničnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši časnik KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Evrope i potkopao sve pregovore, podsjeća Reuters.

Ruska ambasada u Washingtonu i Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovosedmični sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih zvaničnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao da se iskoristi za izradu šireg mirovnog sporazuma.

Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tokom posljednje dvije decenije, a neki su ušli i u službene pregovore s SAD-om i Evropom.

Ranije je Moskva o njima razgovarala sa Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022., dok su desetine hiljada ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.

Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Evrope do centralne Azije.

Iako je odbacila neke od uslova, Bidenova administracija nastojala je da spriječi invaziju sarađujući sa Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i više bivših američkih zvaničnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. februaru 2022.

Američki i ruski zvaničnici su posljednjih sedmica rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.

U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Takođe, zahtijevala je veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.

Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom.

Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora - jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.