Predsjednik Skupštine RS izjavio da je poslao informacije koje je tražilo Tužilaštvo BiH
Tužilaštvo BIH je uputilo zahtjev dan ranije, nakon što je saopšteno da će Skupština Republike Srpske (RS) 24. decembra, na posebnoj sjednici razmatrati "Informaciju o urušavanju pravnog sistema u Bosni i Hercegovini kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Ovaj zahtjev se, kako je navedeno, temelji na osnovu Zakona o krivičnom postupku BiH i dostupnih podataka koji ukazuju na sumnju u počinjenje više krivičnih djela, uključujući "Dogovor za činjenje krivičnog djela", "Pripremanje krivičnog djela" i "Napad na ustavni poredak".
Tužilaštvo je istaknulo sumnju i u krivična djela - "Neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava", te "Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje".
Od Stevandića je zatraženo da hitno dostave službene dokumente koji se odnose na sazivanje Kolegija Skupštine RS, kao i sve prateće dokumente sa prijedlozima dnevnog reda za posebnu sjednicu Skupštine RS 24. decembra.
"Skupština RS je nezavisna, poslanici su zaštićeni imunitetom, a sve ono što se donese može da se raspravlja na ustavnim sudovima", kazao je Stevandić nakon sastanka šefova klubova poslanika u Skupštini Republike Srpske, dodajući da zaključci koji će biti predloženi za usvajanje još nisu usaglašeni.
Inače, Stevandić je dan ranije izjavio da se u informaciji koja je pred poslanicima, suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, pominje kao politički montirani proces.
"Informacija se odnosi i na zakon po kome se sudi predsjedniku RS, koji je nametnuo visoki predstavnik. Odluke koje nameće Šmit prijete da se BiH uvede u fazu po funkcionisanju po zakonima visokog predsavnika, a ne po odlukama institucija u BiH", kazao je Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS 23. decembra.
Za šta se tereti Dodik?
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. avgusta prošle godine podiglo optužnicu protiv Dodika, jer je potpisao predsjedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Pored njega, Tužilaštvo tereti i Miloša Lukića da je, kao v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
Riječ je o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je poništio oba zakona 1. jula 2023. dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala.
Istog dana je Schmidt, koristeći svoje Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je dodano krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika" za šta je Dodik i optužen.
Milorad Dodik se nalazi na listi sankcija SAD od jula 2017. godine za ometanje ili prijetnju ometanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Početkom januara 2022., ponovo je sankcionisan jer je direktno ili indirektno učestvovao u kršenju ili činu koji je ometao ili prijetio provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i za koruptivne aktivnosti.