Gruzijci protestuju zbog očekivanog imenovanja predsjednika krajnje desnice
Protest 14. decembra uz prisustvo brojnih policijskih snaga dolazi u trenutku kada izborni koledž kojim dominira vladajuća partija Gruzijski san treba imenovati za predsjednika Gruzije Mihaila Kavelašvilija, 53-godišnjeg bivšeg fudbalera i desničarskog populistu.
Demonstracije su nastavak kontinuiranih protesta zbog parlamentarnih izbora za koje sadašnji predsjednik zemlje i opozicija kažu da su namješteni.
Očekuje se da će Kavelašvili, jedini kandidat za uglavnom ceremonijalnu funkciju, biti izabran indirektnim glasanjem u parlamentu. Ovaj 53-godišnjak poznat je po žestokim kritikama protiv Zapada i protivljenju LGBTQ pravima.
Kavelašvili će tada zamijeniti predsjednicu Salome Zurabišvili, koja je stala na stranu proevropskih demonstranata koji su izašli na ulice širom zemlje u velikim demonstracijama svaki dan više od dvije sedmice.
Zurabišvili, koja je bila trn u oku vladajućoj stranci i kritizirala je Gruzijski san zbog njegovog sve autoritarnijeg stava, rekla je da će odbiti napustiti dužnost nakon što njen nasljednik bude inauguriran 29. decembra.
"Ono što će se sutra dogoditi u parlamentu je parodija - biće to događaj potpuno lišen legitimiteta, neustavan i nelegitiman", rekla je Zurabišvili na novinarskoj konferenciji 13. decembra.
Ona je ranije rekla da su izbori izmanipulisani uz pomoć Rusije.
"Mi smo svjedoci i žrtve ruske specijalne operacije, modernog oblika hibridnog rata protiv gruzijskog naroda", izjavila je 72-godišnjakinja nakon parlamentarnih izbora u oktobru.
U međuvremenu, opozicioni zastupnici u toj kavkaskoj zemlji odbili su priznati rezultate parlamentarnih izbora, tvrdeći da je Gruzijski san namještao glasanje kako bi ostao na vlasti, te bojkotiraju parlament.
Politička kriza izbila je nakon što je Gruzijski san pobijedio na izborima i zaoštrila se nakon prošlomjesečne odluke da odgodi pregovore o pridruživanju Gruzije Evropskoj uniji.
Vlasti su nasilno odgovorile na velike proteste, uhapsivši stotine ljudi u protekle dvije sedmice. Još jedan skup održan je u Tbilisiju 13. decembra, a novi nemiri se očekuju 14. decembra.
Rano 14. decembra, demonstranti su se okupili u blizini Filharmonije i počeli marširati prema zgradi parlamenta udaljenoj manje od 2 kilometra.
Saobraćaj na centralnoj aveniji Rustaveli, koja povezuje te dvije lokacije, obustavljen je, a policija je mobilizirana u blizini zgrade parlamenta i obližnjeg Trga slobode.
Kad je elektorski kolegij započeo indirektno glasanje u zgradi parlamenta, Zurabišvili se nakratko pojavila na aveniji Rustaveli, ali je okupljenim novinarima rekla samo da sam "sve rekla, sad idem na posao".
Okupljeni demonstranti skandirali su "Saloma! Saloma!" i pokazali svoje diplome u skladu s pozivima "Pokažite svoju diplomu Kavelašviliju". Kavelašvili navodno nema visoko obrazovanje.
Novinari RSE javljaju da su nove barijere za kontrolu mase postavljene ispred zgrade parlamenta i proširene na aveniju Rustaveli.
Nasilje nad opozicijom i novinarima naišlo je na osude Sjedinjenih Država i Evropske unije.
Američki Stejt department je 12. decembra uveo nova vizna ograničenja za gruzijske zvaničnike zbog "podrivanja demokratije" u Gruziji.
Taj potez će uticati na oko 20 pojedinaca koji rade na državnim pozicijama, navodi se u saopštenju bez navođenja imena.
"Predani smo tome da visoki dužnosnici odgovorni ili suučesnici u potkopavanju demokratije podliježu viznim ograničenjima", stoji u saopštenju.
U američkom saopštenju je ponovljeno da Vašington "snažno osuđuje tekuće, brutalno i neopravdano nasilje stranke Gruzijski san nad gruzijskim građanima, uključujući demonstrante, članove medija, aktiviste za ljudska prava i opozicione ličnosti".
Predsjednik Emanuel Makron je 12. decembra ponovio podršku Francuske težnjama Gruzije za članstvo u EU i izrazio solidarnost sa demonstrantima.
"Želeo bih da ponovim našu punu podršku evropskom putu Gruzije i braniocima demokratije", rekao je Makron na brifingu za štampu sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom u Varšavi.
On je takođe izrazio zabrinutost zbog "represije nad mladima, uznemirujućih izjava šefa vlade i, u suštini, izdaje evropskog puta tako brzo posle izbora".
Na vlasti od 2012. Gruzijski san osnovao je Rusiji prijateljski nastrojen milijarder i bivši premijer Bidžina Ivanišvili. Ranije ove godine, Gruzijski san je progurao takozvani zakon o stranom agentu po uzoru na sličan ruski zakon koji Kremlj koristi za gušenje političke opozicije i potiskivanje kritičara.