'Legalni bjegunci' iz makedonskih zatvora u prilici da opet pobjegnu
"Sretna sloboda komandante", najčešća je poruka ljudi na Facebooku Agimu Krasnićiju, koji je bio vođa tzv. "kondovske grupe".
Naoružana grupa, koja je kasnije proglašena odgovornom za terorizam, 2004. godine izazvala je mini-krizu u zemlji koja se još uvijek suočavala s posljedicama sukoba iz 2001. godine. Tada su pripadnici te grupe zauzeli skopsko selo Kondovo, zarobili i pretukli nekoliko policajaca.
Krasnići je osuđen na ukupno 15 godina zatvora, a od cjelokupne kazne mora odslužiti još oko 3 godine. Kaznu je služio u štipskom zatvoru do prije 4 godine.
Na Kosovo je pobjegao 2020. godine iz zatvora u Štipu koristeći pogodnosti i vikend odsustvo. Bjegunac je u maju 2024. godine izručen Sjevernoj Makedoniji, nakon što je uhapšen na Kosovu poslije raspisane međunarodne potjernice.
Sada kaznu služi u zatvoru u Šutki, ali je ovih dana ponovo koristio pogodnosti, iako je jednom pobjegao iz zatvora.
Ovo su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili iz Uprave za izvršenje sankcija, koja je nadležna za zatvore, ali se to vidi i iz aktivnosti njegovog Facebook profila, gdje je podijeljen snimak na kojem se vidi kako izlazi iz zatvora.
"Lice Agim Krasnići od 19. oktobra 2024. godine se nalazi na poluotvorenom tretmanu u objektu KPU Zatvor Skoplje, i imajući u vidu ovaj podatak osuđeno lice je dobilo mogućnost da koristi pogodnosti izvan ustanove. Koristio je trodnevno kućno odsustvo od 22. do 25. oktobra 2024. godine i slobodno kretanje od 7 sati 28. oktobra 2024. godine, odakle se uredno i na vrijeme vratio u ustanovu u kojoj izdržava kaznu zatvora", navode za RSE u udgovoru iz Uprave za izvršenje sankcija.
Kosovska policija uhapsila je četiri godine nakon bjekstva iz Sjeverne Makedonije Agima Krasnićija u aprilu ove godine, zajedno sa njegovim bratom Besimom Krasnićijem, kao i Sehata Ramadanija i Fadilja Točija. Svi su oni dio "kondovske grupe" koja je izazvala krizu prije skoro dvije decenije.
Međunarodna potjernica za Krasnićijem bila je izdata zbog razbojništva, teških zločina protiv opštesigurnosti i krivičnog djela povezanog sa terorizmom.
Četvorica su uhapšena u Uroševcu, nakon što su zaustavljeni u "audiju" makedonskih registarskih oznaka, u kojem je pronađeno oružje i municija. Traženi su zbog pokušaja ubistva i učešća u tuči. Trojica su predala lažna dokumenta, saopštila je kosovska policija.
Inače, prema informacijama Uprave za izvršenje sankcija, njegov brat Besim Krasnići je u pritvoru u istom zatvoru.
I nakon ekstradicije vikend izlaz
Nijedna institucija nema odgovor na pitanje kako osoba koja je svojevremeno izručena državi nakon što je pobjegla iz zatvora i dalje može koristiti pogodnosti.
Zakon o izvršenju sankcija uopšte ne predviđa takvu situaciju. Član 153. reguliše koji objekti i pod kojim uslovima se mogu koristiti. Svaka ustanova ima svoj kućni red i zatvorenik može, između ostalog, dobiti slobodan izlaz do 7 sati, može dobiti 15 dana odsustva u toku godine ili koristiti potpuni ili djelimičan odmor na slobodi.
"Za dobro ponašanje i zalaganje u radu, kao i za podsticanje dobrog ponašanja i za razvijanje osjećaja odgovornosti i za zainteresovanost i saradnju u tretmanu koji se sprovodi u ustanovi, osuđenim licima se mogu dati posebne pogodnosti", piše u stavu 1. ovog člana.
Ako je zatvorenik zloupotrijebio ovakve uslove, direktor zavoda može mu ograničiti pogodnosti u naredna tri mjeseca, ili ga poslati u samicu.
Iz Uprave za izvršenje sankcija nisu odgovorili na pitanja RSE o tome kako se mogu spriječiti bjekstva iz zatvora. Direktor Aleksandar Pandov je u nedavnom saopštenju zatražio da se pojasni terminologija, jer nije riječ o klasičnom bjekstvu iz zatvora kada se zatvorenici ne vraćaju sa vikend dopusta.
"Da razjasnimo termine. Bjekstvo je prebacivanje preko zidova, žice, kopanje tunela. Ljudi koji su dobili pogodnosti i nisu se vratili, to nije klasično bjekstvo", rekao je Pandov na konferenciji za novinare 15. avgusta ove godine.
Oko 200 zatvorenika su 'legalni' bjegunci
Posljednja vijest o pomilovanju predsjednice Sjeverne Makedonije Gordane Siljanovske Davkove uzburkala je javnost, tim više što je jedan od pomilovanih ponovo uhapšen odmah po izlasku iz zatvora u Idrizovu.
Kako se navodi u policijskom biltenu, Akif Ravmanoski je tražen zbog pokušaja ubistva, koje je počinio dok je prethodno bio na vikend odsustvu.
No, prema posljednjim informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova, mnogi zatvorenici koji koriste vikend izlaz su ili počinioci drugih krivičnih djela ili se uopšte nisu vratili iza rešetki.
Ministar Panče Toškovski je objelodanio da je oko 200 zatvorenika tokom 2023. i 2024. godine pobjeglo iz zatvora "Idrizovo" i "Skoplje".
Iz Helsinškog komiteta za RSE kažu da ovaj veliki broj takozvanih bjekstava iz zatvora mora alarmirati uprave zatvora.
"Kada se daje privremena sloboda, to je zamišljeno kao pogodnost za zatvorenike koji su pokazali napredak u procesu reintegracije i rehabilitacije ili imaju nizak rizik od ponovnog krivičnog djela. Međutim, zloupotreba ove odredbe od strane velikog broja osuđenih lica ukazuje na izazove u donošenju odluka i sprovođenju zaštitnih mjera", kaže za RSE Aleksandra Trajanovska iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
Univerzitetski profesor pravnih nauka Ćebir Avziu smatra da bi se i bez izmjene zakona moglo intervenirati u dozvole za davanje pogodnosti zatvorenicima, posebno onima koji su ponavljači ili bjegunci.
"Zakonske pogodnosti i mogućnosti se ne mogu ograničiti, osim da se promijeni zakon što bi bio duži proces. Ali pošto politike beneficija vode zatvorske institucije ipak može postojati restriktivna politika u vezi sa ovim pogodnostima, kao što je puštanje na slobodu. Ovi ljudi koji su ponavljači i koji su poznati počinioci zločina ne bi trebali moći tako lako dobiti te beneficije. Trebalo bi da se procijeni da postoji opasnost da se teško vrate u zatvorske ustanove", kaže za RSE profesor krivičnog prava Ćebir Avziu.
Prema mišljenju nevladinih organizacija, potrebna je sveobuhvatna revizija procedura i politika kojima se regulišu pogodnosti za privremenu slobodu. Rješenje vide u pojačanom nadzoru nadležnih institucija, snažnijim mehanizmima odgovornosti kao i unapređenju procesa resocijalizacije i rehabilitacije.