Predsjednik Skupštine Crne Gore nepoželjan na Cetinju dok se ne izvini
"Sve dok ne uputi javno izvinjenje, jednoglasan stav je da Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje", navodi se u zaključku, koji su na sjednici 7. novembra podržali odbornici tamošnje vlasti i opozicije.
Cetinjska Skupština se odlučila na ovaj korak jer nema zakonska ovlašćenja da ga proglasi za personu non gratu, što je tražio poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Mandić, koji je bio lider rasformiranog prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF), osporavao je status koje Cetinje ima zbog svog političkog, istorijskog i kulturnog značaja za Crnu Goru i njenu nezavisnost.
On je poručivao da Cetinje ne zaslužuje status prijestonice i da je značajno "samo zbog toga što se u njemu rodio (srpski kralj) Aleksandar Karađorđević".
Njegova partija, koja je jednom prilikom poručila da "među Cetinjanima ima ljudske sitneži, moralne bijede i sirotinje", nema uporište među cetinjskim biračima, zbog čega ne učestvuje na tamošnjim izborima ili ostaje ispod cenzusa.
Na Cetinju, prema posljednjem popisu, živi oko 15.000 stanovnika.
Više od 91 odsto se izjašnjava kao Crnogorci, što je ubjedljivo najveći procenat među gradovima u Crnoj Gori.
Šta piše u inicijativi?
Poslanik opozicionog DPS-a Oskar Huter obrazložio je u lokalnom parlamentu zašto Mandić "zaslužuje" status persone non grata na Cetinju.
On je citirao Mandićevu izjavu da je Cetinje "malo, zabito i nebitno selo tamo negdje ispod Lovćena, značajno samo zbog toga što se u njemu rodio Aleksandar Karađorđević".
Karađorđević je bio unuk crnogorskog kralja Nikole Petrovića.
Bio je srpski prestolonasljednik 1918. godine kada je Crnoj Gori ukinut suverenitet, nakon čega je pripojena Srbiji. Istovremeno je detronizovana crnogorska kraljevska porodica Petrović Njegoš.
Za srpske organizacije ovaj događaj je ostvarenje "vjekovnog sna srpskog naroda da živi u jednoj državi", dok ga zvanična crnogorska istoriografija ocjenjuje kao čin nasilnog i nelegalnog ukidanja nezavisnosti.
Ističući da je upravo Cetinje kolijevka državnosti i nezavisnosti Crne Gore, poslanik DPS-a je kazao da Mandić kontinuirano radi na ponižavanju grada i njenih građana.
Huter je naveo dva primjera iz prošlog mjeseca.
Mandić je bez konsultacija sa parlamentom predstavio novi logo Skupštine, u čijoj osnovi je zgrada koja nije parlament.
U osnovi novog loga je zgrada nekadašnje Zetske banovine na Cetinju. Ova banovina je bila jedna od regija u Kraljevini Jugoslaviji koja je obuhvatila Crnu Goru, nakon prisajedinjenja Srbiji 1918.
Danas je u toj zgradi sjedište cetinjskih institucija. U njoj se dva puta godišnje održavaju sjednice Skupštine Crne Gore, čije je sjedište inače u Podgorici.
Idejno rješenje loga je estetski i po bojama vrlo slično onome u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska.
Mandić je takođe građane Cetinja i Crne Gore koji su protestovali protiv ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija u Cetinjskom manastiru 5. septembra 2021. nazvao "zečevima sa Belvedera".
Belveder je naselje na ulasku u Cetinje na čijim su barikadama građani branili ulaz u grad sveštenstvu SPC-a, koje je zbog toga, uz pomoć policije, helikopterom došlo do Cetinjskog manastira.
Protesti protiv Mandića
Odnos prema Mandiću građani Cetinja iskazali su na početku njegovog mandata na čelu crnogorske Skupštine.
Marta ove godine, dočekali su ga transparentima kojima su kritikovali njegovu politiku ali i negativan odnos prema Cetinju.
"Mandiću promašio si prijestonicu", "Nećemo Putinove lame na čelu države", "Crna Gora je za EU", pisalo je na dijelu transparenata, dok su okupljeni skandirali "izdajniče" i "fašisto".
U pozivu grupe građana na protest on je nazvan "Vučićevim vojvodom", aludirajući na njegovu bliskost sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Među učesnicima protesta su bili i poslanici opozicije.
Poslanik DF-a Jovan Vučurović je kazao nakon protesta da je "grupa ekstremista bila nahuškana od dijela DPS-a da napadne srpske poslanike".
Njegov automobil je gađan jajima.
Protest je održan pod jakim mjerama bezbjednosti.
Inače, vlast na Cetinju čine dvije manje procrnogorske partije - Socijaldemokratska i Stara garda, uz podršku Pokreta URA bivšeg premijera Dritana Abazovića i Demokrata aktuelnog vicepremijera Alekse Bečića.
Zaključak cetinjskog parlamenta podržali su svi prisutni obornici, među kojima su i Demokrate. Ta partija je sa Mandićevim DF-om vlast na državnom nivou.
Cetinjski odbornici od institucija su zatražili da ispitaju da li u izjavama Mandića ima elemenata prekršajne ili druge odgovornosti.
Mandić i njegova stranka nisu komentarisali odluku cetinjskih vlasti.