Dodikova vlast predlaže ukidanje 'rodnog identiteta' iz zakona u RS
Uvidom RSE u Nacrt zakona, kojeg je predložila Vlada RS, ne definiše se šta je drugo lično svojstvo. Te definicije nema ni u Ustavu RS.
No, ukoliko Skupština RS usvoji ove izmjene, zaštita prava će biti umanjena za osobe koje su izložene zločinima iz mržnje, podsticanju na nasilje i mržnju, te drugim kršenjima ljudskih prava na osnovu rodnog identiteta.
Upravo se to navodi u pismu koje je uputila Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija (OHCHR) vlastima u Bosni i Hercegovini i njenom bh. entitetu Republici Srpskoj. Oni upozoravaju da se "rodni identitet", ne izbacuje iz postojećeg zakona.
Dodaju da brisanje termina "Rodni identitet" šalje opasnu poruku da država odustaje od zaštite od nasilja i mržnje protiv osoba koje se različito rodno izjašnjavaju.
Rodni identitet definiše lično shvatanje vlastitog pola što može, ali ne mora odgovarati spolu po rođenju.
Drugo lično svojstvo je prema međunarodnim standardima definisano kao otvorena zakonska odredba koja omogućava procesuiranje različitih oblika diskriminacije koje nisu precizno navedene u nacionalnim zakonodavstvima.
U udruženjima koja se bave zaštitom rodnih kategorija u BiH za RSE ocjenjuju kako je ukidanje "rodnog identiteta", nastavak započet nakon pritiska desničarskih organizacija da se u Krivičkni zakonik u RS ne uvede pojam femicid prošle godine.
Iz Ministarstva pravde RS, koje je predlagač Nacrta, nisu odgovorili na upit RSE zbog čega mijenjaju postojeći Krivični zakon.
UN eksperti upozoravaju i na posljedice za branioce ljudskih prava u RS
U pismu, koje potpisuje i Mary Lawlor, specijalna izvjestiteljica o položaju branilaca ljudskih prava, ističe se kako bi planirane izmjene zakona u RS mogle uticati i na pojedince i organizacije koje se bave zaštitom prava osoba različitog rodnog identiteta.
"To bi moglo smanjiti i osnove za njihovu zaštitu u slučaju da su izloženi odmazdi zbog svog legitimnog rada na ljudskim pravima i zagovaranju", ističe se u pismu.
Poručuju i da, ukoliko se u Republici Srpskoj ustraje u namjeri izbacivanja "rodnog identiteta", to bi značilo i da Bosna i Hercegovina krši svoje međunarodne obaveze kada je u pitanju zaštita ljudskih prava.
"To implicira da vlasti više ne bi pružale zaštitu od krivičnih djela motivisanih predrasudama na osnovu rodnog identiteta, čime bi se u zakon unijela de jure diskriminacija", stoji u pismu eksperata UN.
Na nivou Bosne i Hercegovine "Rodni identitet", termin je koji je decidno naveden u Zakonu o zabrani diskriminacije, a definisan je i u Krivičnom zakonu drugog entiteta, Federaciji BiH, te Brčko distriktu.
Na nivou države aktivan je i Akcioni plan koji predviđa i usklađivanje krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini u pogledu zaštite zločina iz mržnje protiv LGBTQ+osoba, što podrazumijeva, pored ostalog i uvrštavanje rodnog identiteta u zakone.
Zašto se u RS mijenja zakon?
Pojam "rodni identitet" prvi put se spominje u Krivičnom zakoniku RS još 2013. godine, a četiri godine kasnije je u zakon uveden u dijelu odredbi koje regulišu krivično djelo govora mržnje i povrede ravnopravnosti građana.
Iako iz Vlade RS i nadležnog Ministarstva pravde ne pojašnjavaju zašto se "rodni identitet" mijenja nakon 11 godina primjene Zakona, indikativno je da je do toga došlo nakon što se dvadesetak konzervativnih i desničarskih udruženja u RS otvorenim pismom oglasilo protiv zakona kojim je u RS trebao uvesti pojam "femicid".
Ističe to za RSE Dragana Dardić iz Helisnškog parlamenta građana Banjaluka.
"Zapravo se radi o organizacijama koje šire lažne ili netačne informacije stvarajući nepotrebnu paniku među građanima, predstavljajući borbu za rodnu ravnopravnost i napredak ostvaren na zaštiti ženskih ljudskih prava kao 'napad na porodicu', iako je ta ista porodica nerijetko opasno okruženje u kojem stradavaju i žene i djeca", kaže Dardić.
Femicid kao termin trebalo je da bude ugrađen u novu verziju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u RS.
Početkom novembra prošle godine nova verzija ovog zakona u formi nacrta je jednoglasno usvojena u skupštini ovog bh. entiteta.
Udruženja koja sebe nazivaju "zaštitnicima tradicionalne porodice" smatrali su da se uvođenjem "femicid" u zakon na mala vrata uvodi "rodna ideologija", tražeći da se Nacrt povuče iz procedure.
Podršku im je tada pružio i entitetski predsjednik Milorad Dodik.
Zakon nakon toga nije upućen u drugu fazu usvajanja, a početkom maja je za to istekao zakonski rok od šest mjeseci.
Konkretni razlog odustajanja od dalje procedure sa zakonom, nije naveden iz ministarstva pravde.
Nakon toga su predstavnici vladajućih partija u parlamentu RS najavili "reviziju svih zakonskih propisa u RS kako se iz njih uklonili pojmovi rod i rodni identitet". I Planom rada Skupštine za 2024. godinu bilo je predviđeno da se zaduži Ministarstvo pravde kako bi se izmijenio Krivični zakonik radi brisanja spornog termina.
Strah od sudijskih odluka ‘po ličnom nahođenju’
Brisanjem preciznog termina, sudijama će se, prema novom nacrtu zakona, u krivičnim postupcima ostaviti "diskreciono pravo" da odluče da li se radi o nekom nasilju zbog rodnog identiteta, ocjenjuje za RSE Dragana Dardić.
"Svjesni smo da, uprkos predloženim izmjenama, 'rodni identitet' ostaje implicitno zaštićen pod klauzulom 'drugog ličnog svojstva', međutim isključivanjem rodnog identiteta iz popisa eksplicitno zaštićenih karakteristika daje se mogućnost sudijama da u svakom konkretnom slučaju cijene da li je i to zaštićeni osnov ili pak ne", smatra Dardić.
Istovremeno, Vanja Šunjić, aktivistkinja i borkinja za ljudska prava ističe da će izmjenama posebno biti pogođene žene i LGBTQ+ zajednica što pogoduje daljem smanjenju prava pod uticajem antirodnih udruženja.
"Ono što posebno zabrinjava jeste to što su organizacije sa antirodnim agendama duboko povezane sa vladajućim strukturama u entitetu RS i da je tih organizacija sve više i više, a veliki broj njih i nije poznat javnosti. Te organizacije su se nametnule kao 'civilni sektor' kojeg vladajuća kasta pita i udovoljava im, a njihova osnovna agenda je borba protiv LGBTIQ+ zajednice i ograničavanje prava žena', navela je Šunjić.
Prema postojećem Krivičnom zakonu predviđene su kazne zatvora do tri godine ili novčana kazna za javno pozivanje na nasilje ili mržnju zbog nečijeg rodnog identiteta, termina kojeg vlasti u Republici Srpskoj sada žele da izbrišu iz zakona.
U novom nacrtu zakona kazne ostaju iste, samo po osnovu "drugog ličnog svojstva".