Tri godine bez presude u Crnoj Gori: Optuženi za ratne zločine pušten da se brani sa slobode
To je za Radio Slobodna Evropa potvrdila predstavnica Višeg suda Marija Raković.
Naime, po zakonu, optuženima se ukida pritvor ukoliko se u roku od tri godine od dana podizanja optužnice ne izreče prvostepena presuda.
Činjenicu da za tri godine nije donijeta presuda, poslanica vladajuće Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić ocijenila je skandaloznom:
“Bilo da se radi o nedostatku volje..., bolećivosti prema ratnim zločincima... nekoj vrsti intimnog odobravanja ili nesposobnosti tužilaca i sudija da gone i sude u slučajevima ratnih zločina - činjenica da nije donešena prvostepena presuda predstavlja prvorazredni skandal".
A direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević navodi da 30 godina poslije rata i ratnih zločina, država mora efikasnije da obezbijedi pravdu za žrtve.
Do sada je u ovom slučaju održano deset ročišta. A bilo je i deset odlaganja.
"Ova odlaganja - koja su zakonski dozvoljena i opravdana - dovela su do toga da ročište nije bilo održano čak 11 meseci. To je u krajnjem dovelo dotle da se za tri godine ne donese presuda", kaže direkorica HRA, nevladine organizcije koja prati ovo suđenje.
Za što se tereti crnogorski državljanin
Crnogorski državljanin uhapšen je u Danilovgradu, nedaleko od Podgorice, oktobra 2021. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Istog mjeseca je protiv njega podignuta optužnica.
Zločini za koje se tereti počinjeni su na području Foče 1992. godine, u vrijeme oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije BiH.
Tereti se da je kao pripadnik Vojske RS prilikom napada na selo Hum juna 1992. ubio Muja i Eminu Šabanović. Njihova tijela su izgorela u kući koju je, kako se dalje navodi, zapalio poslije ubistava.
Na teret mu se stavlja i silovanje jedne žene bošnjačke nacionalnosti u Foči septembra iste godine.
Ovo je prvo suđenje u Crnoj Gori koje uključuje i optužbu za seksualno nasilje izvršeno tokom rata a žrtva tog nasilja ima status zaštićenog svjedoka A1.
Negirao krivicu
Peković je na suđenju, koje je počelo septembra 2022, negirao krivicu.
Insistira da na dan ubistva nije bio u selu Hum, već da je tada bio u policijskoj stanici zbog tuče u rodnim Plužinama.
Hum je bosansko selo koje se nalazi na polovini puta između Foče i Plužina, crnogorskog grada blizu granice sa BiH.
Tim povodom saslušano je više svjedoka tužilaštva i odbrane.
Peković je takođe negirao da je počinio silovanje.
Inače, za silovanje A1 već je vođen postupak pred Sudom BiH protiv Jaska Gazdića, koji je za to i za druge ratne zločine pravosnažno osuđen na 17 godina zatvora.
Svjedokinja A1 je u ovom postupku odlučno optužila Gazdića i Slobodana Pekovića (koji se u to vrijeme prezivao Ćurčić) za silovanje.
Na suđenju Pekoviću, branilac A1 je tražio da javnost bude isključena tokom svjedočenja, da njeno lico bude zamagljeno a glas promijenjen.
Značaj suđenja
Pekovićevi branioci su tokom suđenja tražili da on bude pušten da se brani sa slobode, navodeći da je doživio dva srčana udara i da je operisan u zatvoru.
U najvećem broju slučajeva, ročišta su odlagana zbog bolesti branioca optuženog.
Gorjanc Prelević ističe da se zbog toga sud odlučio da optuženom pored izabranog branioca dodijeli još jednog po službenoj dužnosti.
"Da bi se obezbijedilo da on uvijek ima odbranu i da se suđenje ne odlaže zbog bolesti branioca, što je jedan inovativan pristup".
Sud je posljednjih mjeseci zakazao više ročišta, u cilju privođenja kraju suđenja.
U HRA procjenjuju da do kraja suđenja treba da bude održano od dva do pet ročešta glavne rasprave, zavisno od toga da li sud prihvati da odlučuje o naknadi štete žrtrvi silovanja.
Zaštita identiteta i naknada štete
Suđenje su obilježile i dvije bitne stvari, ističe Gorjanc Prelević.
Osim što je prvo u kome je obezbijeđena zaštita identiteta svjedocima, postavilo se i pitanje dosuđivanja naknada štete žrtvi u krivičnom postupku.
"Nažalost, sud ni dvije godine od postavljanja ovog zahtjeva nije odlučio da odredi vještačenje, što je neophodan predoslov da bi se o njemu odlučivalo, što može da ukaže na nedostatak potrebnog senzibiliteta suda u ovakvim slučajevima".
Kako objašnjava, odluka o naknadi štete u krivičnom postupku je bolja za žrtvu od parničkog postupka, u kome bi se otkrio njen identitet.
"Određivanje vještačenja ne prejudicira odluku o krivici, već omogućava da se blagovremeno odluči o zahjevu u slučaju osuđujuće presude", kaže direktorica HRA.
Kada je u pitanju Peković, sud je po puštanju da se brani sa slobode naložio mjere povremenog javljanja i privremenog oduzimanja pasoša.
Gorjanc Prelević navodi da je sud na raspolaganju imao i mjeru zabrane napuštanja stana sa elektronskim nadzorom.
"Ipak, imajući u vidu objektivno loše zdravstveno stanje Pekovića i njegovo otežano kretanje, smatramo da je malo vjerovatno da u tim okolnostima on bar u skorije vrijeme pokušao bjekstvo".
Evropska komisija je u izvještaju iz 2023. od crnogorskog pravosuđa zatražila bolje rezultate u procesuiranju ratnih zločina.
Iste godine je i Međunarodni rezidualni mehanizam, koji je nasljednik Haškog tribunala, u izvještaju naveo da je pravda za ratne zločne u Crnoj Gori tek na početku.