Opravdavajući kriminalizaciju klevete Cvijanović navodi da ona nije izmišljena u RS
Ovo je izjavila Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH odgovarajući na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) na konferenciji za novinare 21. jula, da li BIH kriši dva prioriteta koji se odnose na posebno povoljno okruženje za civilno društvo i slobodu izražavanja.
To je navedeno 21. jula u zajedničkom saopštenju kojeg potpisuju Ujedinjene nacije (UN), Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OSCE), Savjet Evrope (SE) i delegacija Evropske unije (EU) u BiH, nakon što je Skupština Republike Srpske (RS) dan ranije usvojila izmjene Krivičnog zakona kojim se ponovo kriminalizira kleveta.
"Mislim da su smanjene kazne, a kriminalizacija nije izmišljena u RS", kazala je Cvijanović.
Nakon što je dobila kandidatski status 15. decembra prošle godine, BiH treba otvoriti pregovore i ispuniti uslove koje je pred nju postavila EU.
O pismu generalnog sekretara UN-a
Na konferenciji za novinare Cvijanović je rekla i da nije dobila pismo generalnog sekretara Ujedinenih naroda (UN) Antonia Guterresa, a koje su prenijeli mediji, u kojem je obavještava da je Vijeće za provedbu mira u BiH (PIC) relevantno tijelo za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
"UN nije potpisnik Dejtonskog sporazuma niti su UN član Vijeća za provedbu mira, relevatnog tijela za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH", napisao je Guterres u odgovoru, koji je putem Misije BiH u UN-u, uputio Željki Cvijanović, prenijela je u četvrtak, 20. jula, regionalna N1 televizija.
Cvijanović je nedavno zatražila od generalnog sekretara UN-a da joj se iz Ujedinjenih naroda dostavi odluka Vijeća sigurnosti UN-a o imenovanju Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, kao i ostala dokumentacja "relevantna za BiH".
Cvijanović, kao i brojni drugi čelnici u Republici Srpskoj kažu da ne priznaju Schmidta, njemačkog diplomata koji je 2021. imenovan za visokog predstavnika, "jer Vijeće sigurnosti UN-a nije podržalo njegovu nominaciju".
Cvijanović je u Banjaluci izjavila da Ministarstvo vanjskih poslova BiH "opstruiše njen rad i sprječava komunikaciju jednog izabranog člana da prosljeđuje komunikaciju".
"Ovo su previše važne stvari, prvo ste me stavili pod embargo, pa onda Guterresa. Ili ćemo uvesti reda u ovu oblast ili će biti nereda. I danas sam poslala jedno pismo MIP-u, i to ću uraditi sve dok se ne vrate u ustavne nadležnosti", kazala je Cvijanović.
UN ne imenuje visokog predstavnika, a rezolucija koju su u Vijeću sigurnosti protiv njegova imenovanja uložile Kina i Rusija je odbijena. Visokog predstavnika imenuje Vijeće za provedbu mira (PIC).
PIC je izabrao Schmidta bez saglasnosti Rusije. Rusija i politički predstavnici iz RS-a tvrde da je imenovanje moralo potvrditi i Vijeće sigurnosti UN-a, ali i da OHR treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.
Cvijanović o odluci Predsjedništva da sankcioniše neustavno postupanje protiv BiH
Cvijanović je komentarisala i zaključak Predsjedništva BiH od 18. jula u kome je Kolektivni šef države na vanrednoj sjednici pozvao nadležne pravosudne institucije, kao i druge nadležne institucije Bosne i Hercegovine da reaguju, spriječe i sankcionišu "svako neustavno i nezakonito postupanje usmjereno protiv Bosne i Hercegovine i njenog ustavnopravnog poretka, nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta".
Za zaključke su glasali predsjedavajući Željko Komšić i član Predsjedništva Denis Bećirović, na čiji je zahtjev održana vanredna sjednica.
Željka Cvijanović je bila protiv ovih zaključaka.
"Sve što je tamo navedeno se odnosi na spoljnu politiku, jer se spominje Dejtonski sporazum i visoki predstavnik. Biće drugi krug glasanja, ako budem preglasana, biće pokretanja vitalnog interesa i obratiću se Narodnoj skupštini RS", kazala je Cvijanović na konferenciji za novinare.
Prema Ustavu BiH, ukoliko se jedan od članova pozove na vitalni interes odluka nije usvojena.
Svaki od članova Predsjedništva BiH može pokrenuti vitalni interes entiteta za teritoriju za koju je izabran, ukoliko se ne slaže sa odlukom Predsjedništva BiH.
Inače, Ustavom BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose jednoglasno. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ako svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.
Zbog čega je sazvana vanredna sjednica?
Vanredna sjednica Predsjedništva BiH je zatražena zbog, kako je navedeno u saopštenju za javnost, povodom "eskalacije napada institucija entiteta Republika Srpska na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka države Bosne i Hercegovine".
U zaključcima je zatraženo i djelovanje Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s ciljem zaštite mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a od Evropske unije provođenje odluke Evropskog parlamenta kojom se traži uvođenje sankcija "destruktivnim političarima koji otvoreno ruše Dejtonski mirovni sporazum".
Dalje se navodi kako Predsjedništvo BiH iskazuje "punu opredijeljenost za očuvanje mira, tolerancije, pravde, zajedničkog života, ljudskih prava i osnovnih sloboda građana i naroda Bosne i Hercegovine", te traži prekid ultimatuma, separatističkih politika i napada na državu Bosnu i Hercegovinu i njene institucije.