Završen prvi krug pregovora o novoj vlasti u Crnoj Gori
Iz Pokreta je saopšteno da je zajednički zaključak sa sastanaka da je Crnoj Gori što hitnije potrebna nova, stabilna Vlada, koja će biti u potpunosti posvećena poboljšanju standarda građana, ubrzanju evropskih integracija i odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Iz Evropske unije i američke Ambasade su ranije poručili da čekuju brzo formiranje Vlade. Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Ranke je rekla da koaliciju oko nedavno rasformiranog Demokratskog fronta u Vašingtonu ne doživljavaju kao partnera.
Principi uoči pregovora
Pred početak pregovora, potencijalni partneri su od PES-a dobili deset principa na osnovu kojih bi bila sastavljena Vlada.
Uglavnom je riječ o uopštenim ciljevima kao što su rješavanje institucionalne krize, izbornoj reformi, nezavisnom pravosuđu, zadržavanju vanjskopolitičkog kursa, podjeli vlasti shodno izbornim rezultatima i kadrovskoj politici koja bi se zasnivala na meritokratiji.
Jedini konkretan princip je podrška glavnom predizbornom obećanju Pokreta, programu "Evropi sad 2", odnosno povećanju plata sa sadašnjih blizu 800 na 1.000 eura, minimalnoj penziji od 450 eura, ali i punoj zaposlenosti i sedmočasovnom radnom vremenu.
Inače, lista na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) dobila je na izborima 21 mandat, prosrpska koalicija nedavno rasformiranog DF-a 13 a dva mandata manje Demokrate i URA.
Ostale stranke, uglavnom nacionalnih manjina, osvojile su jednocifren broj mandata.
Poziv za pregovore nisu dobile samo koalicija na čelu sa DPS-om i URA.
Šta su rekli potencijalni koalicioni partneri
Svi učesnici pregovora 20. i 21. jula su poručili da su im prihvatljivi principi Pokreta.
Samo je nosilac izborne liste Albanska alijansa, Genci Nimanbegu, poslije sastanka poručio da žele pricipe dopuniti, između ostalog, zahtjevima za decentralizaciju u pojedinim oblastima ali i dodatnoj afirmativnoj akciji.
"Daću vam primjer: u lokalnoj zajednici gdje je 80 odsto manjinskog stanovništa, imate policiju koja ima 80 odsto pravoslavnog sastava. To su stvari koje ukazuju zašto je potrebna afirmativna akcija u tom sektoru", kazao je.
Nosilac liste Albanski forum Nik Đeljošaj kazao je da je za njega veoma važan odnos prema spoljnopolitičkom kursu Crne Gore.
"Prema onome što je agresija Rusije na Ukrajinu, nedvosmisleno potvrđivanje da je Crna Gora članica NATO-a i da nema dileme oko priznanja nezavisnosti Kosova", naveo je.
Na pregovorima su učestvovali i predstavnici prosrpskih stranaka iz bivšeg Demokratskog fronta Milan Knežević i Andija Mandić.
"Mislili smo da ćemo danas dogovoriti sve, ali nijesmo. Očekujemo da sve ide u dobrom pravcu", rekao je Mandić novinarima nakon razgovora sa predstavnicima Pokreta.
Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković poručio je da bi bilo dobro da Vlada bude šira kako bi bila stabilnija, da ne bi zavisila od pojedinaca i da bi trajala pune četiri godine.
Učesnici pregovora su kazali i da nije bilo riječi o podjeli mjesta u Vladi.
Konstitutivna sjednica, pa mandatar
Nakon konstitutivne sjednice Skupštine, koja je zakazana za 27. jul, predsjednik Crne Gore ima do 30 dana da održi konsultacije sa učesnicima izbora i predloži mandatara.
Predsjednik Jakov Milatović kazao je novinarima u Beranama 21. jula da će odmah poslije konstitutivne sjednice početi razgovore i u avgustu izabrati mandatara.
Upitan koliko može Crnu Goru u Evropsku uniju povesti vlada koja ima podršku samo 41 poslanika, Milatović je kazao da to može učiniti svaka vlast koja ima većinu u parlamentu, ali i ukazao da je za krupne reforme u pravosuđu potrebna podrška od najmanje 49.
"U tom smislu je važno ići, makar pokušati, da se napravi Vlada koju podržava većina od 49 poslanika. To je logika i donekle je jasno, jer je nastavak reformi u pravosuđu ključna stvar za ozdravljenje našeg društva... Bez vladavine prava i povratka povjerenja građana u naše institucije - džaba smo krečili, što se kaže".
Mandatar ima rok od 90 dana da sastavi kabinet i program rada buduće Vlade.
Ukoliko mandatar ne dobije podršku većine poslanika u Skupštini, biće raspisani novi prievremeni izbori.