Kazahstan iznenada odlučio da više neće biti domaćin pregovora o Siriji
Od 2017. godine ova bivša sovjetska republika je bila mjesto razgovora predstavnika Rusije, Turske, Sirije i Irana o načinima za zaustavljanje sirijskog rata.
Kazahstansko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su razgovori ispunili svoju misiju i da su "početni ciljevi, uključujući stvaranje zona deeskalacije, okončanje krvoprolića i smanjenje broja žrtava, u potpunosti implementirani".
Portparol Ministarstva Aibek Smadiyarov naveo je nedavni povratak Sirije u Arapsku ligu i napore da se obnove veze s Turskom kao dokaz da su pregovori u Astani postigli svoju svrhu.
Rusija iznenađena
Međutim, Aleksandar Lavrentjev, izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina u Siriji koji je predvodio delegaciju Moskve na pregovorima, rekao je da je odluka Kazahstana potpuno iznenađenje i neočekivan potez.
Lavrentjev je rekao da nije donesena odluka o novom mjestu za buduće razgovore kasnije ove godine, ali je sugerisao da bi se oni mogli održati u Moskvi, Ankari, Teheranu ili čak Damasku.
Ovosedmični razgovori u Astani uslijedili su nakon poboljšanja veza između Sirije i nekih arapskih zemalja koje su nekada podržavale sirijske opozicione grupe koje se bore protiv snaga sirijskog predsjednika Bashara Assada.
Lavrentjev je rekao da je povratak Sirije u Arapsku ligu tokom majskog samita u Saudijskoj Arabiji bio "važan korak" ka okončanju sukoba.
Predstavnici Ujedinjenih naroda i susjeda Sirije - Jordana, Libana i Iraka - prisustvovali su pregovorima u Astani kao posmatrači i izrazili nadu u brzi završetak sukoba i povratak miliona izbjeglica koji žive u njihovim zemljama.
Pripremanje 'mape puta'
Turska, Rusija i Iran opisali su najnovije razgovore u Astani kao "konstruktivne" i rekli da su razgovarali o "pripremanju mape puta za obnovu odnosa između Turske i Sirije".
Moskva i Teheran podržali su Assadovu vladu u ratu i pomogli njegovim snagama da povrate kontrolu nad većim dijelom zemlje. Čak i sa najvećim dijelom ruskih oružanih snaga koje se bore u Ukrajini, Moskva je zadržala svoje vojno uporište u Siriji, a takođe je uložila uporne napore da pomogne Asadu da obnovi pokidane veze s Turskom i drugim zemljama u regiji.
Turska ima trupe na sjeverozapadu Sirije koje podržavaju opozicione borce u posljednjoj enklavi koju drže pobunjenici. U utorak je pomoćnik sirijskog ministra vanjskih poslova Ayman Sousan rekao da bi Turska trebala dati "jasan vremenski okvir" za povlačenje svojih snaga iz Sirije.
U maju, nakon što je Sirija ponovo primljena u Arapsku ligu, turski i sirijski ministri vanjskih poslova složili su se da postave "mapu puta" za poboljšanje zategnutih veza. To je označilo kontakt na najvišem nivou između dvije zemlje od početka pobune 2011. koja je prerasla u građanski rat.
Rat u Siriji je ubio skoro 500.000 ljudi i raselio polovinu predratnog stanovništva zemlje od 23 miliona.