Srpstvom 'plaćaju' dugove u Republici Srpskoj
Do kraja godine ovaj bh. entitet treba da vrati više od 500 miliona evra posuđenih od raznih finansijskih institucija, te za isplatu drugih obaveza.
Tek što je 20. juna okončana rekordna prodaja obveznica RS-a na Banjalučkoj berzi, vrijedna više od 107 miliona evra, dan kasnije RS je prodala i kratkoročnih vrijednosnih papira u vrijednosti preko 18 miliona evra.
Za 3. jul zakazane su dvije nove aukcije obveznica tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Tom prodajom Republika Srpska bi se trebala zadužiti za dodatnih blizu 39 miliona evra.
I to nije sve. Polovinom juna izvršena je i emisija trezorskih zapisa u vrijednosti većoj od 16 miliona evra. Tako će se praktično Republika Srpska u manje od mjesec dana zadužiti za više od 180 miliona evra.
Iz Ministarstva finansija RS nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa da li su prikupljena sredstva za isplatu duga nastalog na Bečkoj berzi 2018. godine, osim da će "biti izmiren iz budžetskih sredstava".
No ono što se kod novih zaduženja izdvaja, po mišljenju ekonomistkinje Svetlane Cenić, jeste kamata od 6,1 odsto koju Republika Srpska mora da plati nakon dospijeća obveznica.
"Vratiće kako da ne, jer će one sa Bečke berze koje su kupile ovdašnje komercijalne banke, da zamene ovim novim obveznicama po mnogo većoj kamatnoj stopi. Recite mi ko je lud, da se zadužuje po tolikoj kamatnoj stopi? Pa piljara dobije kredit po manjoj stopi, a i svaki privrednik u ovoj zemlji. Ali s obzirom, koliki je rizik, tolika je kamata, očigledno je RS vrlo rizična", ocjenjuje Cenić.
Zašto RS plaća duplo veću kamatu od Federacije BiH?
Republika Srpska se tokom 2022. godine zadužila petnaest puta za 195,6 miliona evra preko Banjalučke berze. Federacija BiH se u istom periodu zadužila pet puta za 33,7 miliona evra preko Sarajevske berze.
Nakon što je Evropska centralna banka povećala kamate za 2,5 posto u 2022., troškovi zaduživanja entiteta na berzama su povećani skoro trostruko u odnosu na godinu ranije.
Kao i RS i drugi bh. entitet, Federacija BiH zadužuje se emisijom obveznica, no po kamati koja je dosta niža.
Na posljednjoj aukciji 20. juna na Sarajevskoj berzi Federacija BiH zadužila se za 15 miliona evra, ali uz kamatnu stopu nešto manju od tri odsto.
To je duplo manje nego kamata po kojoj se zadužuje RS.
Admir Čavalić, koji je i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije BiH, ističe da kamata pokazuje jasnu razliku u ekonomskoj snazi dva entiteta.
"Duplo viša kamatna stopa, to znači da investitori primijete da je rizičnije ulagati u RS, nego u entitet Federaciju BiH. To je zato što je RS, u relativnom smislu, duplo više zadužena, kada kompariramo BDP sa dugovanjima. Dugovanja su približno ista, ali Federacija BiH ima i skoro duplo više stanovnika od RS, pa je i time zaduženost manja", navodi Čavalić.
Dodaje da se RS sa ekonomskim, prema Čavalićevim riječima, stvaraju i geopolitički izazovi, zbog nastojanja da "dobiju krediti od Kine, Srbije ili Rusije".
Dugoročno, Čavalić smatra i da način zaduživanja u RS smanjuje mogućnost rasta plata u javnom sektoru, jer se novi dugovi po većim kamatama koriste za zatvaranje starih dugova.
"Nije dobro ni da komercijalne banke svoja sredstva koriste za javne obveznice, jer time onda smanjuju ulaganja u privredu kroz kredite, čime zaduživanjem trpi i privredni sektor", zaključuje on.
Federacija BiH ove godine mora da plati oko 450 miliona evra dospjelih obaveza.
Ko će da zaradi od visoke kamate?
Nakon rekordne prodaje obveznica RS na Banjalučkoj berzi, nije poznato ko ih je kupio.
Ministarstvo finansija Republike Srpske nije odgovorilo na upit RSE da dostavi spisak kupaca.
Obveznice su dužnički vrijednosni papiri koji se izdaju s ciljem prikupljanja finansijskih sredstava i sa unaprijed definisanim rokom povrata, te unaprijed utvrđenom kamatom.
Predstavljaju alternativu bankovnom kreditu.
Vlada RS je u odgovoru na upit RSE, navela da su u 60 transakcija učestvovali "institucionalni investitori, kao i tridesetak fizičkih lica, što iz Republike Srpske, Federacije BiH, tako i zemalja Evropske unije".
"Emisija obveznica je planirana Budžetom RS i u skladu je sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama, kojim je definisana namjena zaduživanja. Svrha duga su budžetska potrošnja i projekti, te otplata starog duga", istakli su u Ministarstvu.
Na isti upit nisu odgovorili ni u Banjalučkoj berzi kao ni u Centralnom registru hartija od vrijednosti, koji bilježi berzanske transakcije.
Branko Kecman, direktor jedne od brokerskih kuća, koja je akcionar Banjalučke berze za RSE navodi da postoji pravo kupca obveznice da se ne zna njegov identitet.
"Razlika između akcija i obveznica je u tome što je obveznica dužnički instrument i nigdje se ne objavljuju imena vlasnika obveznica. Obveznicama se trguje na berzi i neko ko je juče kupio te obveznice za sedam dana ih može prodati", navodi Kecman.
Sa druge strane, ekonomista Admir Čavalić ističe da bi trebalo da "bude moguće saznati ko su kupci obveznica i da bi cijeli process trebao da bude transparentan".
"U tim aukcijama recimo apsolutno dominiraju komercijalne banke u Federaciji, a tako i u RS. Interesantno je pojavljivanje ovih drugih pravnih lica, moguće je zbog više kamatne stope", kaže Čavalić.
RS 'primorana na zaduživanje na domaćem tržištu'
U posljednjih nešto više od pola godine, RS se do sada uspjela zadužiti jedino kod Izvozno-uvozne (EXIM) banke Mađarske i to za 110 miliona evra.
EXIM banka je stoodstotnom vlasništvu države Mađarske čiji premijer Viktor Orban 22. juna dolazi u zvaničnu posjetu Sarajevu, nakon čega putuje u Banjaluku gdje je planiran sastanak s entitetskim rukovodstvom.
Ta posjeta je zanimljiva i zbog nezvaničnih najava da je RS tražila dodatna sredstva od Mađarske za izmirenje obaveza koje dospijevaju ove godine.
Entitet RS se pokušala zadužiti i kod kineskih fondova.
Predsjednik Vlade RS Radovan Višković, tokom boravka u Kini u aprilu, saopštavao je da je vodio razgovore sa tri kineska fonda, te da će se nastaviti pregovori nakon što oni dođu u posjetu Banjaluci.
Entitetski predsjednik Milorad Dodik je potencijalno finansiranje iz Kine najavio pred polazak Viškovića u Peking, izjavivši kako je Kina "spremna da prihvati obveznice RS kao instrumente garancije i finansiranja".
Prodaja obveznica Kini kasnije nije spomenuta, niti je na upit RSE odgovoreno iz Vlade RS šta se dogodilo sa tim pregovorima.
U međuvremenu, Dodik je saopštio i kako nema mogućnosti refinansiranja duga za obveznice na Bečkoj berzi.
Ekonomistkinja Svetlana Cenić ističe da pokušaji zaduženja u inostranstvu propadaju jer neće niko da ulaže novac ako država Bosna i Hercegovina za to ne daje garanciju.
"Pokušali su oni, išli su kojekuda po svetu, nisu mogli više na inostrane berze, nije niko hteo da im da kredit pod takvim uslovima. Kinezi traže državne garancije i videli su da je budžet RS u deficitu i čime će to garantovati", pita Cenić.
I dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo, navodi kako potrošnja bez štednje i pristigli dugovi tjeraju RS da se više zadužuje.
"Očito da to zaduživanje na inostranom tržištu se ne ostvaruje željenom dinamikom ili se ne može nikako ostvariti, tako da je jedina opcija postala domaće tržište i eventualno građani. Vidimo da se sve češće govori o nacionalnim obveznicama", ističe Đogo.
'Skretanje pažnje s dugova pitanjima opstanka'
Priča o zaduživanju i velikoj rati duga nije na vrhu vijesti u Republici Srpskoj.
To primjećuje i komunikolog Mladen Bubonjić, koji za RSE navodi kako se političke tenzije u BiH često koriste da se zamaskiraju mnogo veći ekonomski problemi.
"Definitivno iskorištavaju priliku da, ako im se pruži svaka prilika, konkretno kada je riječ o tim kreditima, da skrenu pažnju. To itekako dobro rade. Pogledajte samo posljednjih dana, niko ne spominje više ni krajnje rokove, ni kamatne stope novih zaduženja. Samo je pitanje opstanka Republike Srpske, srpstva, srpskog bića uopšte, što itekako dolazi dobro na ruku vlastodršcima u RS", navodi Bubonjić.
Teme koje su "zasjenile" dug RS posljednjih dana su izbacivanje visokog predstavnika u BiH iz zakona u RS o čemu raspravlja entitetski parlament, te nove opstrukcije Ustavnog suda BiH kroz ultimatum Dodikove većine.