BiH ostala bez strategije koja je omogućavala sankcije Rusiji. Šta sad?
Radi se o dokumentu u kojem su definisane smjernice nadležnih institucija za vanjskopolitičko djelovanje.
Strategiju donosi Predsjedništvo BiH koje vodi vanjsku politiku države. Donosi se na period od pet godina.
Da bi bila usvojena, moraju je usaglasiti sva tri člana Predsjedništva BiH.
Predsjedništvo BiH čine Željka Cvijanović, trenutno predsjedavajuća, te članovi Željko Komšić i Denis Bećirović.
Dosadašnja je usvojena 2018.godine i služila je Ministarstvu vanjskih poslova BiH kada se Bosna i Hercegovina priključivala odlukama EU o uvođenju sankcija Rusiji, ali i rezolucijama UN koje osuđuju ruski napad na Ukrajinu.
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobila odgovor Predsjedništva BiH kada će biti usvojena nova strategija vanjske politike, kao ni koje posljedice bi BiH mogla da trpi zbog neusvajanja.
No, prethodno je u februaru Željka Cvijanović, za novinsku agenciju "Srna" izjavila kako je obavijestila visokog predstavnika EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Josepa Borrella da o sankcijama Rusiji nema saglasnosti u BiH.
Uprkos tome, u Ministarstvu vanjskih poslova su jasni- pridržavaće se "postojeće" strategije.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH, prema državnom zakonu, je nadležno za provođenje politike koju Predsjedništvo BiH utvrđuje.
"Ovaj datum (13. mart) samo je obaveza i podsjetnik Predsjedništvu BiH da je potrebno donijeti novi strateški dokument, ali nikako ne znači da sa njim prestaje djelovanje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u skladu sa obavezama preuzetim potpisivanjem svih međunarodnih akata i konvencija", ističe se u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova BiH za RSE.
Za RSE je, nezvanično, iz jednog od tri kabineta članova Predsjedništva BiH, navedeno kako je "pokrenuta procedura" za izradu nove strategije vanjske politike.
Zbog ruskog uticaja ugrožen put BiH u NATO i EU
Isticanjem Strategije se "otvara mogućnost" za jačanje ruskog uticaja, upozorava Nedžma Džananović Mirašdžija, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
"Da budem sasvim jasna, radi se o direktnom uticaju i miješanju Rusije, dakle, to se ne događa tek tako. Nije da političari nisu svjesni obaveza, da nisu svjesni stanja i situacije, već je sasvim jasno da njihove instrukcije, instrukcije za njihova ponašanja dolaze direktno iz Moskve", kaže Džananović Mirašdžija.
Zbog stavova iz Republike Srpske, Bosna i Hercegovina nema jedinstvenog stava u vezi ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara prošle godine.
BiH, zbog protivljenja RS, ne sprovodi ni sankcije prema Rusiji, kojima se priključila, niti je uvela vize ruskim državljanima.
Zbog ruskog uticaja, ističe Džananović Mirašdžija, već je ugrožen i put BiH u NATO, a isto bi se moglo desiti i sa pristupanjem EU, navodi ona.
"S obzirom na prijetnje političara iz RS da će učiniti sve da se sankcije Rusiji ne provedu i pored insistiranja EU na dosljedno provođenje restriktivnih mjera", kaže ona.
No, dodaje da je pozitivno to što se svaka promjena stava BiH mora verifikovati i usvojiti u državnom Parlamentu, na isti način, kojim je definisano opredjeljenje BiH za EU i NATO.
"Mislim da su diplomati BiH sasvim jasno shvatili da zakoniti okvir, dakle ne političko postupanje, uistinu podrazumijeva konsultiranje i slijeđenje stavova koje, kao zajedničke, zauzme EU. To je nešto što je značajno za BiH i civilizacijski okvir koji postoji i u okruženju i na međunarodnoj sceni. I to je, nažalost, nešto sasvim drugo u odnosu na ono što zagovara jedan dio domaćih političkih snaga", ističe Džananović Mirašdžija.
Jedna od ključnih odredbi Strategije vanjske politike definisala je da BiH treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Evropske unije.
"U tom smislu, potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama EU prema trećim zemljama i subjektima", navodi se u tekstu Strategije.
To je odredba na osnovu koje je Ministarstvo vanjskih poslova donosilo odluke da se BiH priključi osudama ruske agresije i sankcijama Rusiji, iako Predsjedništvo BiH nikada nije zauzelo zvaničan stav o ruskom napadu na Ukrajinu.
U dokumentu je precizno navedeno da su Strategiju "dužne provoditi institucije u BiH, kojima ove nadležnosti pripadaju u skladu s Ustavom BiH i relevantnim zakonima".
U Strategiji nije definisano kako institucije BiH mogu da postupaju nakon njenog isteka.
Zbog toga profesor ustavnog prava Kasim Trnka ističe da se institucije BiH "izričito ne mogu pozivati", na Strategiju koja je istekla.
"Ali, može na neki način kao stečena praksa, kao što se u sudu praktikuje da na osnovu sudske prakse se prave sljedeća ponašanja, ali svakako nije dobro da smo dovedeni u tu situaciju", navodi Trnka.
Ukrajina gorući problem o kome Predsjedništvo BiH mora naći zajednički jezik
Mladen Ivanić bio je član Predsjedništva BiH 2018. godine u vrijeme kada je usvojena Strategija vanjske politike.
Za njega je Strategija "usaglašeni načelni, opšti dokument koji bi trebao biti vodeći za funkcionisanje Ministarstva inostranih poslova".
"On nikad nije ni bio obavezujući, on nije ni mogao imati taj karakter, jer je u pitanju strategija, ali minimalno funkcionisanje Predsjedništva podrazumijeva da se treba donijeti onda nova strategija ili produžiti važenje postojeće", kaže Ivanić.
On je mišljenja da bi Predsjedništvo BiH trebalo zauzeti stav oko rata u Ukrajini, jer "Strategija nije mogla uopšte definisati uslove ukrajinskog sukoba kad ga nije ni bilo".
"Ja mislim da je Ukrajina toliko gorući problem da se o njemu Predsjedništvo treba izjašnjavati gotovo svakodnevno, pokušati da nađe zajednički stav. Neće sad imati neki dokument na koji će se pozivati, osim načelnog stava koji je uvijek važio, da je dio obaveza BiH u pridruživanju EU, ako to želi, da u osnovi podržava i odluke EU", rekao je Ivanić.
Dosadašnja Strategija vanjske politike, bila je tek drugi dokument takve vrste koju je Predsjedništvo BiH usvojilo.
Prethodno su, 2003. godine, bili utvrđeni "Opšti pravci i prioriteti za provođenje vanjske politike BiH". To je bio dokument bez roka važenja.
Zbog, kako je navedeno, globalnih, regionalnih i unutrašnjih promjena, 2016. godine pokrenut je proces njegove revizije, da bi dvije godine kasnije bio usvojen novi dokument "Strategija vanjske politike".