'Bauk' blokade nad Federacijom BiH
Kako je saopštila predsjedavajuća tog tijela Mirjana Marinković, utvrđivaće se "činjenice u vezi izbora predsjednika i dva potpredsjednika ovog bh. entiteta". Sastanak je zakazan za 24. februar.
Lideri vodećih stranaka Federacije Socijaldemokratske partije (SDP) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH postigli su dogovor o budućim čelnicima entiteta, u ponedeljak, 20. februara. Isti dan ih je potvrdio i Dom Naroda Parlamenta FBiH.
Ustav Federacije BiH propisuje da će Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH odlučiti, u slučaju da se kandidati ne mogu dogovoriti o tome ko će od njih biti predsjednik entiteta.
Ustavom ni zakonima nisu precizirani rokovi za odlučivanje u tom slučaju.
Zašto se izabrani rukovodioci nisu mogli dogovoriti?
Lidija Bradara je iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a Igor Stojanović iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP). Ove dvije stranke su dio koalicije koja pretenduje da preuzme izvršnu vlast na nivou entiteta Federacija BiH.
Treći izabrani, Refik Lendo, je iz Stranke demokratske akcije (SDA), najveće bošnjačke partije u FBiH. Ova politička partija je opoziciona, nakon izbora u oktobru prošle godine.
Lendo nije došao na sastanak sa Bradarom i Stojanovićem, nakon što su ih izabrala oba doma federalnog parlamenta. Na sastanku je trebalo biti dogovoreno ko će biti predsjednik Federacije BiH.
Prema dosadašnjoj praksi, predstavnik hrvatskog naroda bi trebao biti predsjednik, a dva potpredsjednika iz bošnjačkog i srpskog naroda.
Četiri dana nakon što su izabrani, 20. februara, Bradara i Stojanović su održali sastanak.
Dogovorili su raspodjelu vodećih pozicija u ovom bh. entitetu, prema kojoj bi Bradara trebala da bude predsjednica FBiH.
Da bi dogovor bio validan potrebno je da ga potvrdi Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, jedan od dva doma. Drugi je Dom naroda.
Šta kažu Lendo i SDA?
SDA nije saglasna sa ovim dogovorom HDZ-a i SDP-a. Njen izabrani član rukovodstva Federacije BiH, Refik Lendo, je izjavio da je odluka Bradare i Stojanovića "protuustavna", jer je, kako je rekao, donesena bez dogovora s njim.
Lendo ima podršku i rukovodećih ljudi u stranci.
Tako je lider SDA Bakir Izetbegović u pismu upućenom predsjednicima SDP-a Nerminu Nikšiću i HDZ-a BiH Draganu Čoviću naveo da su izborom rukovodstva Federacije BiH Refika Lende, Lidije Bradare i Igora Stojanovića stvoreni uslovi za formiranje nove Vlade Federacije BiH.
Kako je naveo, "predsjednici/potpredsjednici iz redova SDA, HDZ-a i SDP-a čine vrh izvršne vlasti u Federaciji BiH", te da zbog toga, "ove tri stranke imaju pravo, ali i obavezu da formiraju kompletnu vlast u Federaciji BiH, koji uključuje izbor predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije, kao i kompletne Vlade Federacije".
Pismom je Izetbegović ocijenio kako u Vladi FBiH treba da bude i SDA. Tome se protive HDZ i stranke probosanske koalicije "Trojka", koju čine SDP, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka.
Te stranke imaju većinu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali ne i u Domu naroda, u kojem SDA ima najviše delegata.
Dom naroda FBiH se sastoji od 80 delegata od kojih su po 23 iz reda tri konstitutivna naroda (Srbi, Bošnjaci, Hrvati), i 11 iz reda "Ostalih".
Svi zakoni koji se donose trebaju dobiti saglasnost u oba doma.
Koja je nadležnost predsjednika i potpredsjednika FBiH?
Predsjednik Federacije BiH, uz saglasnost oba potpredsjednika, ima ustavnu nadležnost da, između ostalog, imenuje i smjenjuje vladu. Imenovanje vlade potvrđuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
Bradara i Stojanović su ranije najavili da će za predsjednika Vlade Federacije BiH predložiti Nermina Nikšića, lidera SDP-a.
Vlada Federacije BiH posljednji put je formirana 2014. godine, a od izbora 2018. godine je u "tehničkom mandatu".
Formiranje vlasti u Federaciji BiH je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH uslovljavala izmjenama Izbornog zakona BiH i ostvarivanja takozvanog "legitimnog predstavljanja" Hrvata u BiH, prije svega u Domu naroda i Predsjedništvu BiH.
Ured visokog predstavnika u BiH promijenio način konstituisanja vlasti
Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je početkom oktobra prošle godine iskoristio svoje ovlasti i nametnuo paket ustavnih i zakonskih izmjena. Time je promijenio način postizbornog konstituisanja vlasti.
Iz OHR-a su tada poručili da je cilj izmjena da se osigura blagovremena provedba rezultata izbora i "spriječi blokada entiteta FBiH".
Schmidt je odluku donio kako se ne bi ponovilo scenarij blokade formiranja Vlade FBiH, kakav traje još od 2018. godine.
Iz OHR-a su 16. februara pozdravili izbor troje kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, navodeći da je njihovo imenovanje "važan korak ka punoj provedbi izbornih rezultata i poštivanju volje birača".
Dodali su da "mora uslijediti brzo formiranje vlade", te da će "pažljivo pratiti budući razvoj događaja u skladu sa svojim mandatom".