EU bi mogla zaustaviti pregovore sa Crnom Gorom, upozorava Brisel
To su poručili savezni ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksandar Šalenberg (Alexander Schallenberg) i ministarka inostranih poslova Slovenije Tanja Fajon, koje je visoki predstavnik EU Žozep Borelj (Josep Borrell) ovlastio da u njegovo ime posjete Crnu Goru 21. decembra.
Oni su se sastali sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović i premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem.
"Potrebno je uspostaviti funkcionalan Ustavni sud i imenovati njegovo četvoro sudija. Od ovog petka treba početi taj postupak, koji bi morao da se završi najkasnije do kraja januara. To je ključno da bi se Crna Gora iskopala iz najgore institucionalne krize posljednjih godina", rekla je Fajon na pres konferenciji nakon sastanaka.
Crnogorski Ustavni sud je mjesecima bez kvoruma, jer nakon odlaska u penziju nekih sudija ima tri od ukupno sedam članova.
Istovremeno, Vlada premijera Dritana Abazovića je i dalje u tehničkom mandatu, iako joj je 20. avgusta izglasano nepovjerenje.
Parlamentarna većina sa 41 od ukupno 81 poslanika, koju čine prosrpski i proruski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA, nisu u zakonskom roku dostavili Đukanoviću potpise podrške za svog kandidata za novog mandatara, Miodraga Lekića.
Stoga je Đukanović odbio da mu dodijeli mandat, nakon čega je parlamentarna većina predložila izmjene Zakona o Predsjedniku, kojim se njegove ustavne nadležnosti u oblasti imenovanja mandatara prenose na Skupštinu.
I pored ocjena iz EU, Sjedinjenih Država, te Venecijanske komisije - savjetodavnog tijela Savjeta Evrope da je riječ o neustavnoj izmjeni, Zakon su ponovo usvojili u Skupštini, nakon čega je stupio na sangu.
Šalenberg je kazao da njihovu posjetu Crnoj Gori prati jasno upozorenje, ali i jasno ohrabrenje, te dodao da se rješenja ne mogu nametati spolja.
Novinare je zanimalo kako bi EU reagovala ukoliko bi parlamentarna većina oformila Vladu na temelju izmjena Zakona o predsjedniku, koje su u javnosti ocijenjene kao neustavne.
Promjena Zakona o predsjedniku je jako upitna i ozbiljno ćemo razmotriti saradnju sa Vladom koja bi bila formirana na osnovu takvog zakona,rekla je Fajon.
"Ako Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i izađe iz ove političke krize, sa urgentnim Ustavnim sudom, to znači da bi u Briselu u januaru ili februaru mogli razmatrati kako da se cijeli proces moguće i zaustavi", upozorila je Fajon.
Šalenberg je dodao da je riječ o Zakonu "koji je u najmanju ruku sumnjiv".
"Mislim da nastaviti na temelju tog zakona, prije nego se o njemu izjasni funkcionalni Ustavni sud, bilo bi u najmanju ruku loše, i mogu samo preporučiti da se to ne radi", jasan je bio Šalenberg.
Nakon razgovora sa evropskim izaslanicima, Đukanović je ocijenio je da je posjeta Šalenberg i Fajon "posljednji alarm za buđenje Crne Gore ukoliko želi da sačuva svoju evropsku budućnost".
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je nakon susreta sa Fajon i Šalenbergom pozvao na hitan odabir sudija Ustavnog suda.
Podsjetio, opozicione partije, predvođene Đukanovićevim DPS-om, zalažu se za raspuštanje Skupštine i organizovanje prijevremenih izbora.
Do sada su organizovana i četiri masovna protesta u Podgorici, čiji su zahtjevi opoziv izmijenjenog Zakona o predsjedniku, dijalog i deblokada Ustavnog suda i raspisivanje vanrednih izbora.
Partije pobjednice avgustovskih izbora predvođene proruskim Demokratskim frontom, koje imaju 41 od 81 poslanika, smatraju da imaju stabilnu većinu i žele da sastave novu Vladu, koja bi vodila Crnu Goru do izbora 2024. godine.