Šta BiH donosi kandidatski status?
"Vidjeli smo neke pomake u BiH, ali trebamo biti iskreni i reći da su brojni drugi faktori pomogli davanju pozitivnog mišljenja za BiH, prije svih ruska agresija na Ukrajinu", kazao je Sattler za Radio Slobodna Evropa (RSE) 13. decembra.
Konačnu odluku treba donijeti Vijeće Evropske unije koje je sastavljeno od šefova država i vlada u četvrtak, 15. decembra.
Ako se to desi, Bosnu i Hercegovinu čeka mnogo posla na daljnjem putu ka EU.
Put ka Briselu traje od 1997. kada je EU pružila BiH mogućnost korištenja bescarinskog izvoza.
U julu 2008. je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a dvije godine kasnije je ukinut vizni režim.
U februaru 2016. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u maju 2019. Evropska komisija definirala je 14 ključnih prioriteta koji se trebaju ispuniti prije početka pregovora o punopravnom članstvu.
Šta nakon kandidatskog statusa?
Ako BiH 15. decembra dobije status kandidata, treba otvoriti pregovore i ispuniti uvjete koje će pred nju postaviti Evropska komisija.
To znači da će BiH trebati prilagoditi zakonodavstvo, ekonomiju i općenito društvo sa zemljama EU prije punopravnog članstva.
Zemlje na putu ka EU imaju pristup evropskim sredstvima koja se dodjeljuju na osnovu projekata s kojima aplicira svaka zemlja.
"Kad govorimo o kandidatskom statusu, nema posebnih fondova koji dolaze s tim, ali brojni fondovi su već tu i mi danas u BiH imamo problem s korištenjem postojećih fondova", kazao je za Sattler za RSE.
Dolazi li više novca sa statusom kandidata?
"Indirektna korist je pretpostavka rasta direktnih stranih investicija, prije svega iz zemalja članica EU, unaprjeđenje finansijske, tržišne i druge stabilnosti u zemlji, veći broj turista, moguć dolazak nekih kompanija i slično", kaže Admir Čavalić, profesor ekonomije na Univerzitetu u Tuzli.
On smatra da se kandidatskih statusom unaprjeđuje imidž zemlje.
Istovremeno, Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za Evropsku stabilnost iz Berlina, naglasio je da kandidatski status ne donosi puno benefita.
"Novina je što će BiH moći, recimo, neformalno učestvovati sastancima Savjeta ministara vanjskih poslova EU. Status smo dobili na osnovu neke geopolitike", kazao je Ćerimagić za RSE.
Ćerimagić kaže kako su evropski fondovi i do sad bili otvoreni za sve zemlje – i one koje su imale status kandidata, poput Sjeverne Makedonije, one koje su otvorile pregovore, poput Srbije i Crne Gore, kao i one koje su bile potencijalne kandidatkinje za članstvo gdje spadaju BiH i Kosovo.
"Zemlje se moraju boriti za svoje projekte. I tu nema veze da li je zemlja kandidat ili ne, već je bitno imate li strateške dokumente i projekte koje kandidujete", rekao je Ćerimagić za RSE.
Kao pozitivan primjer Ćerimagić ističe strategiju razvoja transportnog sistema koja je usvojena 2016. godine na nivou BiH. Na osnovu ovog dokumenta, BiH je od 2018. do 2020. godine dobila gotovo 315 miliona eura za gradnju novih i sanaciju postojećih (auto)cesta i željezničkih pruga.
Kao negativan primjer, on ističe sektor poljoprivrede gdje BiH nema strateški dokument i instituciju preko koje bi poljoprivrednici iz BiH mogli uzimati novac iz EU fondova.
BiH nema državno ministarstvo za poljoprivredu, jer je ova oblast na nivou dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, i deset kantona unutar entiteta Federacija BiH.
Koliko je novca EU namijenila za BiH?
EU je najveći pojedinačni donator u BiH. Od 1996. godine i završetka oružanih sukoba, EU je uložila više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu i različite projekte.
Za BiH je od 2014. do 2020. godine iz evropskih fondova namijenjeno oko 552 miliona eura, od čega oko 315 miliona eura za transport. Taj novac je rezerviran na osnovu projekata s kojima je BiH aplicirala.
Od toga, 9,1 milion eura namijenjeno je za razvoj i projekte civilnog društva, a deset miliona eura za Regionalni stambeni program kojim se treba riješiti pitanje izbjeglica i interno raseljenih osoba iz BiH.
Za obnovu nakon poplava 2014. godine izdvojen je 51 milion eura.
Ostatak novca je namijenjen, pored ostalog, za reformu javne uprave, unaprjeđenje rada pravosuđa, te procesuiranje korupcije, organiziranog kriminala i ratnih zločina, reformu obrazovnog sistema, tržišta rada te mjere u oblasti migracija.
Riječ je o IPA programima i fondovima (instrument za pretpristupnu pomoć) koji su razvijani u tri ciklusa.
Putem Evropske investicijske banke (EIB), EU je osigurala i više od 2,4 milijarde eura povoljnih kredita za BiH od 1999. godine. Više od 12.000 studenata, nastavnika i profesora sudjelovalo je u programima razmjene od 2014. do 2020.
Koliko su zemlje regije povukle iz EU fondova?
Srbija je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji 1. marta 2012. godine.
Od 2014. do 2022. godine EU je osigurala oko 1,5 milijardi eura bespovratnih sredstava za tu zemlju.
Crna Gora je kandidatkinja od 2010. godine. Od 2014. do 2020. godine iz evropskih fondova je za Crnu Goru namijenila oko 280 miliona eura.
Za Sjevernu Makedoniju, koja je kandidat od 2005. godine, EU je u istom periodu namijenila oko 608 miliona eura bespovratnih sredstava.
Kosovo nije kandidat za članstvo u EU, a iz EU fondova je za projekte u toj zemlji namijenjeno oko 602 miliona eura.
Članstvo u EU je najbrže dobila Finska koja je ušla nakon tri godine pregovora, Španija je čekala 24 godine, a posljednji primjer je Hrvatska koja je devet godina nakon što je postala kandidatkinja postala punopravna članica u ljeto 2013. godine.