Označeni kao ekstremisti iz Crne Gore, pišu tužbe protiv BIRN-a
Višednevne primjedbe, žalbe, oštri protesti, kako direktnim pismima tako i preko društvenih mreža na adrese BIRN-a, rezultirali su objavom urednika te medijske organizacije za Bosnu i Hercegovinu Semira Mujkića koji je na Twitteru naveo da će "dati Mapu na nezavisnu vanjsku provjeru" kako bi osigurali da sadržaj odražava najviše standarde i vrijednosti BIRN-a.
U Sarajevu je centrala BIRN-a za zemlje Zapadnog Balkana.
Na Mapi predstavljenoj 16. novembra, u Sarajevu, među ekstremističkim, desničarskim organizacijama iz regiona našla su se imena javnih ličnosti iz Crne Gore koje godinama djeluju kao civilni aktivisti i feministkinje. Među njima su i dvije novinarke.
BIRN bez detalja o provjeri istraživanja
Iz vrha BIRN-a pokušali smo da saznamo da li je ta organizacija provjerila svoje navode o ekstremnim organizacijama u Crnoj Gori kako je to bilo najavljeno 16. novembra prilikom predstavljanja istraživanja, te na koji način će sprovesti "nezavisnu vanjsku provjeru" informacija i ko će je obaviti.
Na ova pitanja dobili smo kratak komentar regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, da je zajednički stav BIRN-a da će biti odrađena vanjska provjera.
"To je naša standardna praksa kada god se radi o sadržaju koji neko iz bilo kog razloga osporava", navela je Ristić za RSE i dodala da je na odmoru u drugoj vremenskoj zoni.
Od Dušice Tomović urednice BIRN-a za Crnu Goru nijesmo dobili odgovor, kao ni sa mejla uredništva koji je naveden na zvaničnoj stranici organizacije.
Pismo BIRN-u
Devetoro građanskih aktivista i novinara, zvanično su se pismom 21. novembra obratili BIRN-u tražeći da se njihova imena uklone sa Mape.
''Objavljivanjem naših imena kao pripadnika krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija narušili ste nam ugled, lični i profesionalni kredibilitet, ugrozili našu i bezbjednost naših porodica i oklevetali nas", navodi se u pismu koje potpisuju Predrag Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Tatjana Knežević-Perišić, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Maja Miličković, Tijana Lopičić, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.
"Zahtijevamo i da uklonite imena neformalne feminističke grupe 'Bogougodnice', kao i nepostojeće organizacije 'Komite i patriote Crne Gore'. Zahtijevamo i javno izvinjenje'', zaključeno je u pismu.
Pavićević: Dvije tužbe protiv BIRN-a
Novinarka dnevnog lista "Pobjeda" Tanja Pavićević je jedna od četiri osobe koja je označena kao pripadnica organizacije "Bogougodnice" koja je u BIRN-ovom istraživanju označena kao "desničarska grupa, religioznog ekstremizma".
Pavićević za Radio Slobodna Evropa kaže, da je ona ateista i da nema nikakve veze sa vjerskom i crkvenom ideologijom, pa ni onom ekstremnom.
Ukazuje da i pored protesta i kredibilnih reakcija, BIRN nije povukao njeno ime sa spiska ekstremista:
"Ugroženi su nam životi jer smo stavljeni na listu zajedno sa osvjedočenim desničarima, koji su zagovornici ideologije Radovana Karadžića i Ratka Miadića i osobama koje ne priznaju genocid u Srebrenici… Urušili su naš međunarodni ugled, na putovanjima van zemlje će nas tretirati kao teroriste", kaže Pavićević.
Pavićević navodi da će biti pokrenute dvije tužbe protiv BIRN-a, jedna u Bosni Hercegovini gdje je ta istraživačka mreža registrovana kao pravno lice i druga tužba prema redakciji u Crnoj Gori.
"Od prvog dana sam očekivala od BIRN-a povlačenje naših imena sa Mape i javno izvinjenje. Kako nisu to uradili, moramo preko suda. Tužba neće sanirati štetu, ali biće moralna satisfakcija", navodi Pavićević.
Komentarišući najavu BIRN-a da će ponovo provjeriti podatke iz Mape, kaže da je sigurna da istraživanje nije urađeno po nekoj metodologiji, već se radi o namjernom činjenju štete i političkom odstrijelu.
Feministička grupa "Bogougodnice" je tokom prošle godine izvela par performansa uperenih protiv narastajućeg klerikalizma i uticaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Zeković: Već trpimo posljedice
I Aleksandar Saša Zeković koji se više od dvije decenije bavi zaštitom ljudskih prava, našao se na BIRN-ovoj listi nacionalista u organizaciji nazvanoj "Komite i patriote Crne Gore".
"Zaštita ljudskih prava je moja esencija, osnova mog djelovanja. Borba za ljudska prava je smisao mog rada. Nikada nisam učestvovao u bilo čemu što je imalo veze sa kršenjem ljudskih prava", kaže Zeković.
Za RSE kaže da sumnja da će BIRN sprovesti bilo kakvu objektivnu istragu o objavljenim podacima.
Ubijeđen je, da je to osmišljen projekat u cilju degradacije onih koji pružaju otpor klerikalizaciji Crne Gore.
"I dalje ne mogu da vjerujem da se, oni koji rade u BIRN-u, ovako obračunavaju sa političkim neistomišljenicima. Čini mi se da se oko nas pokušava napraviti određena vrsta izolacije i da ćemo postati nepoželjni na javnoj sceni", kaže Zeković.
Zeković i Pavićević ukazuju da je BIRN odbio da ukloni njihova imena sa spiska ekstremnih desničara, ali da je nakon niza negativnih reakcija, ta medijska kuća uklonila imena onih koji su autori spornog istraživanja.
Zeković navodi da zbog svega trpi posljedice:
"Upućuje mi se mnogo negativnih komentara, na ulici, čak i među saradnicima zbog čega su vidljive posledice po pitanju poslovnih aktivnosti. Ovo je hibridno ratovanje, a ovi koji me vrijeđaju nisu svjesni toga."
Zahtjevi za brisanjem sa spiska ekstremista iz Crne Gore
Na web stranici BIRN-a je objavljeno više pisama osoba koje su se našle na spisku pripadnika navodnih ekstremističkih grupa.
Među njima je Tijana Lopičić, kako za sebe kaže, prepoznati individualac, koja je negirala da je članica neformalane grupe "Bogougodnice".
"Zahtijevam da mi se dostave dokazi po osnovu kojih sam targeterirana kao jedna od ključnih osoba. Ukoliko, pak, nijeste u mogućnosti dokazati moju uključenost u 'Bogougodnice', koju ste nažalost, zbog angažovanja kvazinovinara iz Crne Gore, targetirali kao ekstremističku grupu, zahtijevam da po hitnom postupku uklonite moje ime iz organizacije kojoj ne pripadam", navela je Lopičić u pismu BIRN-u.
Crnogorski miks nacionalnog i vjerskog ekstremizma
Prema istraživanju BIRN, osim dvije takozvane procrnogorske grupe, u Crnoj Gori djeluje još pet desničarskih i ekstremističkih organizacija i grupa.
Četiri grupe su bliske Srpskoj pravoslavnoj crkvi: Zavjetnici Tvrdoš Nikšić, Miholjski zbor, Pravoslavno bratstvo Stupovi i Vitezovi Svetog Jovana Vladimira, a jedna je islamska Salafi grupa.
Kao član Selafi grupe, imenovan je imam iz Plava Sead Jasavić, koji je u pismu BIRN-u naveo:
"Ne znam je li u pitanju greška ili ste me namjerno svrstali u krug četničkih organizacija koje negiraju genocid i pjevaju o zločinima. Molim vas da što prije nađemo rješenje za ovaj nemili događaj", napisao je imam Sead Jasavić.
BIRN (Balkan Investigative Reporting Network) je mreža nevladinih organizacija koja promoviše slobodu govora, ljudska prava i demokratske vrijednosti u južnoj i istočnoj Evropi. I ima brojne lokalne kancelarije, između ostalog i u Crnoj Gori.
Donatori su brojne međunarodne organizacije među kojima su: Evropska unija, Balkanski fond za demokratiju, brojne ambasade, Fond za otvoreno društvo, Rokfeler fondacija i druge.