Investicije u turizam u svjetlu dvogodišnje političke krize u Crnoj Gori
Ipak, u Vladi smatraju da Crna Gora nema problema sa investicijama dok turizmolog Rade Ratković ocjenjuje da je "abnormalna politizacija" koja nije zaobišla ni privredu glavni razlog problema sa stranim investicijama u turizmu.
Odlazi i Falkensteiner
Luksuzni hotel Falkensteiner Montenegro, dio autrijske grupe Falkensteiner Hotels and Residences, prestaje sa poslovanjem u Crnoj Gori, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Sindikatu turizma i ugostiteljstva.
Ta kompanija od juna 2019. godine upravlja ovim hotelom, nekadašnjim The Queen of Montenegro, čiji je vlasnik OTP banka. Hotel je u Bečićima u opštini Budva.
Poslodavac je najavio da će 31. oktobra zaposlenima biti otkazani ugovori o radu, u novembru i decembru oni će moći da iskoriste slobodne i dane odmora, nakon čega će im završetkom godine prestati radni odnos, kaže za RSE predsjednik Sindikata turizma i ugostiteljstva Radomir Milić.
Iz austrijske kompanije nisu odgovorili na upit RSE što je razlog njihovog povlačenja iz Crne Gore.
"Odlazak svakog investitora ili strateškog partnera ove države znači socijalni problem, jer zaposleni ostaju bez posla i redovnih primanja, prepušteni sami sebi, kao i njihove porodice", smatra Milić.
Lokalno zaposleni Falkensteinera će morati na biro rada, ukoliko Sindikat ne uspije da ispregovara njihovo preuzimanje od strane drugih turističkih kompanija u Budvi.
Hotel Sveti Stefan drugu sezonu zatvoren
Milić navodi i primjer grad-hotela Sveti Stefan koji je već drugu sezonu zatvoren i u kojem više nema zaposlenih kuvara i konobara. Sistematizacijom poslodavca, morali su da promijene radno mjesto.
"Tako je kuvar postao radnik u zelenilu, konobar – radnik na održavanju radnih površina, itd. I Sveti Stefan se sveo od onako jake kompanije na 16 ljudi, od toga nema nijednog ugostiteljske struke", priča Milić.
Prve sezone nakon promjene vlasti na izborima 2020. godine, kada su većinu osvojili proruski Demokratski front, Demokrate i građanski pokret URA, zatvoreni su ekskluzivni hoteli Sveti Stefan i Miločer, takođe na budvanskoj rivijeri.
Do zatvaranja je došlo nakon protesta dijela mještana i čelnika lokalne vlasti koji su tražili bezuslovan pristup zakupljenim hotelskim plažama.
Njihov zakupac, grčka kompanija Adriatic Properties je pokrenula sudski spor protiv Crne Gore pred arbitražnim sudom u Londonu, a moguća odšteta se procjenjuje na više od 100 miliona eura.
Ugovor o zakupu ovih hotela, koja su u većinskom državnom vlasništvu, potpisan je 2007. godine u vrijeme dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića.
Slučaj Monterose
Još jedan strani investitor je najavio odlazak iz Crne Gore.
Kuvajtski investitori, konzorcijum Northstar i Eques Capital Limited, koji su trebali da izgrade turistički kompleks Montrose na Luštici, u opštini Herceg Novi, obavijestili su Vladu krajem jula da se povlače iz tog projekta čija je vrijednost prvobitno bila oko 220 miliona eura.
Kao razloge, između ostalog, su naveli kašnjenje donošenja HIA studije koja procjenjuje uticaj na kulturnu baštinu a zbog koje kasni završetak projektovanja i početak izgradnje.
Jedan od razloga je i neizgrađena infrastruktura, odnosno elektro, vodovodna i saobraćajna mreža što su bile obaveze koje je lokalna uprava Herceg Novog trebala da okonča do avgusta 2018. godine.
Dodaju i da su se, povodom ovih problema, tokom 2021. godine obraćali bivšoj administraciji premijera Zdravka Krivokapića, no da su naišli na ćutanje.
Ugovor o zakupu zemljišta za Montrose koji je predviđao i izgradnju ekskluzivnog hotela Ritz Carlton Montenegro između Vlade i investitora je potpisan 2009. godine, u vrijeme DPS vlasti.
Postao je pravosnažan 2013. no realizacija investicije do danas nije počela.
Problem u ranijim vladama
Aktuelni ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kaže za RSE da ni slučaj Sveti Stefan ni Monterose "nemaju veze sa prethodnom i sadašnjom vladom", već da je riječ o naslijeđenim višegodišnjim problemima.
"Mi dajemo sve od sebe da se projekat Monterose nastavi, trudimo se da ih na neki način zadržimo i da nastave tu investiciju, ali je neizvjesno i na investitoru je da odluči što će biti", kaže Đurović.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović se prošle godine dok je bio potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića sastao sa kuvajtskim investitorima, kojima je, kako navodi, rekao da su trebali sami da obezbijede infrastrukturu.
Vlada je najavila formiranje operativnog tima za pregovore sa kuvajtskim investitorom, s ciljem da se investicija nastavi i izbjegne međunarodna arbitraža.
Ako dođe do međunarodne arbitraže, država će vjerovatno uzgubiti spor, kazao je Abazović na sjednici Vlade sredinom septembra.
Na pitanje RSE koliko koliko politička nestabilnost utiče na investicionu klimu, ministar Đurović ocjenjuje da Crna Gora nema problem sa investicijama, i navodi bruto iznos od 508 miliona eura stranih direktnih investicija (SDI) ostvarenih u šest mjeseci 2022. godine.
"Taj rezultat vjerovatno bi bio i bolji da smo imali neki kontinuitet u Vladi, ali i ovako moramo biti zadovoljni jer je to 46 posto više nego prethodne godine", kaže Đurović.
U strane direktne investicije spada i prodaja stanova i ostalih nekretnina.
S druge strane, doktor turističke ekonomije Rade Ratković ocjenjuje da je do pogoršanja investicione klime i problema sa stranim investicijama u turizmu došlo i zbog "abnormalne politizacije" koja nije zaobišla ni privredu.
"Velika je šteta što se izgubio sluh za realne potrebe građana, i što je sve podređeno, po mom mišljenju, neprincipijelnoj političkoj borbi i golom opstanku na vlasti", ocjenjuje Ratković za RSE.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore u predpandemijskoj 2019. godini je bilo oko 780 miliona stranih direktnih investicija.