Tajvan osuđuje obećanje Kine o mirnom 'ponovnom ujedinjenju'
Kina tvrdi da je demokratski uređen Tajvan njena teritorija. Tajvanska vlada odbacuje tvrdnje Kine.
Kina izvodi vojne vježbe u blizini Tajvana od početka prošlog mjeseca, nakon što je predsjednica Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država Nancy Pelosi posjetila Tajpej. Kina je takođe ispalila projektil u vode u blizini ostrva, iako su se aktivnosti u međuvremenu smanjile.
Kina izvodi nove vežbe u blizini Tajvana u vreme posete delegacije američkog Kongresa
Ma Xiaoguang, portparol kineske kancelarije za poslove s Tajvanom, rekao je na konferenciji za medije u Pekingu da je Kina voljna uložiti najveće napore kako bi postigla mirno "ponovno ujedinjenje". Ova izjava dolazi uoči kongresa Komunističke partije u oktobru koji se održava svakih pet godina.
Jačanje veza Kine i Rusije šteti međunarodnom miru, upozorava Tajpej
Kongres Komunističke partije Kine počinje 16. oktobra
Vijeće za kopnene poslove Tajvana saopštilo je da o budućnosti ostrva odlučuje 23 miliona ljudi koji na njemu žive.
"Ne dopušta se miješanje s druge strane Tajvanskog moreuza", stoji u saopštenju.
Kina koristi ilegalne vojne vježbe te pravne i ekonomske odmazde kako bi pokušala prisiliti narod Tajvana, dodaje se.
Kina je predložila model "jedna država, dva sistema" za Tajvan, sličan formuli prema kojoj se bivša britanska kolonija Hong Kong vratila pod kinesku vlast 1997. godine.
Ma je rekao da Tajvan može imati "društveni sistem drugačiji od kopna" koji osigurava poštovanje njihovog načina života, uključujući vjerske slobode, ali "pod preduslovom osiguranja nacionalnog suvereniteta, sigurnosti i razvojnih interesa".
Sve vodeće tajvanske političke stranke odbile su taj prijedlog i on nema gotovo nikakvu javnu podršku, prema anketama, naročito nakon što je Peking nametnuo zakon o nacionalnoj sigurnosti Hong Kongu 2020. pošto su grad potresli ponekad i nasilne antivladine i antikineske demonstracije.
Kina odobrila 'patriotski' plan za kontrolu izbora u Hong Kongu
Kina takođe nikada nije odustala od upotrebe sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu, donijevši zakon 2005. kojim se daje pravna osnova za vojnu akciju protiv Tajvana ako se odcijepi ili se čini da će to učiniti.
Kina je odbijala razgovarati s predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen otkako je prvi put preuzela dužnost 2016., vjerujući da ima separatističke tendencije.
Tajvanska vlada kaže da su, budući da Narodna Republika Kina nikada nije vladala ostrvom, njeni zahtjevi o suverenitetu nevažeći.
Izvor: Reuters